Zagreb, (IKA) – Hrvatski prijevod knjige Joachima Gnilke “Biblija i Kur’an: Što ih povezuje, što razdvaja” u izdanju Kršćanske sadašnjosti predstavljen je 19. veljače u dvorani Tribine grada Zagreba. Uvodno je o knjizi govorio ravnatelj KS-a dr. Adalbert Rebić. Osvrnuo se na prvi dio knjige “Povijesna pozadina” u kojem autor obrađuje teme: Židovi i kršćani u Arabiji prije Muhameda, Muhamed i Isus – biografski podaci te međusobno zapažanje kroz povijest. Istaknuo je kako ovo djelo pridonosi upoznavanju islama, tj. unapređenju međusobnog razumijevanja. Također je napomenuo da u Kur’anu ima mnogo biblijske građe, navevši kako je Muhamed novozavjetnu problematiku upoznao preko apokrifnih evanđelja od različitih kršćanskih heretičnih pokreta.
Glavni zagrebački imam hafiz Aziz Alili pohvalio je izdanje koje je doprinos značajnim temama i međureligijskom dijalogu te “da se oslobodimo predrasuda i da prognamo neznanje”. Istaknuo je kako vjernik musliman vjeruje da je Kur’an objavljen poslaniku Muhamedu kao izraz najveće počasti njemu i cijelom čovječanstvu. Kur’an ne želi biti suparnik Bibliji, prije bi se moglo reći da s njom želi surađivati, te se otvoreno poziva na srodstvo s Biblijom. Kako i sam autor navodi, Biblija s Kur’anom dijeli mnogo zajedničkoga: mnogo istih likova, naziva i moralnih zapovjedi.
O posljednjem dijelu knjige naslovljenom “Teološke teme” govorio je dr. Ivan Dugandžić. Istaknuo je kako je Gnilka izdvojio 11 točaka koje dvije religije povezuju, odnosno razdvajaju: slika o Bogu, svijet kao Božje stvorenje, posrednik stvaranja, slanje Božjih poslanika i njihova sudbina, Isus-kristologija, Isusove izreke u Kur’anu; zajedničko pozivanje na Abrahama, slika o čovjeku, eshatologija, Židovi-kršćani-muslimani, etičke upute: Dekalog, sveti rat i drugo. Dr. Dugandžić posebno se osvrnuo na dvije točke – slika o Bogu i Isus-kristologija, koje sadrže najvažnije teološke teme, a i najčešće su predmet nesporazuma i prijepora. Gnilka polazi od slike o Bogu, jer Bog je srž i pojam svakog teološkog razmišljanja. Ističe kako se kršćani i muslimani slažu u tome da vjeruju u jednog jedinog Boga. Gnilka kristologiju naziva središnjom točkom razilaženja. Razlog za to je u samome Kur’anu gdje polemika nije usmjerena protiv Isusa, već protiv ljudi i knjige, među koje pripadaju i kršćani. U zaključku Gnilka napominje da ove religije povezuje to što predstavljaju religiju objave, predstavljaju monoteističke religije, svijet promatraju kao Božje stvorenje, Kur’an o Isusu govori s poštovanjem, predstavljaju Abrahomovske religije, uče da se u stvaranju čovjeka Adama treba gledati zajedničko porijeklo, očekuju sudnji dan kad će mrtvi biti uskrišeni, što i Kur’an poznaje Dekalog premda ga u nekim točkama tumači drugačije. Bibliju i Kur’an razdvaja: poimanje objave, drukčije gledanje na ulogu Isusa iz Nazareta, kršćanstvo je religija otkupljenja, a islam religija zakona, različito gledanje na Abrahama, razlike u eshatologiji, Novi zavjet Dekalog tumači kao zapovijed ljubavi prema neprijatelju što nema u islamu. Dr. Dugandžić istaknuo je da autor knjige podsjeća da je snaga religija u njihovoj posebnosti. Bibliju i Kur’an možemo razumjeti samo ako ih ozbiljno uzimamo kao cjelinu te dijelove koji ih povezuju ostavimo u njihovom kontekstu. Izolirano promatranje tekstova dovelo bi do pogrešnih zaključaka kojima bismo varali sami sebe. Obje religije, pred velikim opasnostima za čovječanstvo u naše doba, mogu zajedno djelovati u službi ljudi na području mira i pravednosti. Pretpostavka za to je da se međusobno bolje upoznamo, završio je svoj osvrt dr. Dugandžić. Predstavljanju knjige nazočili su i bibličar dr. fra Bonaventura Duda te predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Ševko Omerbašić.