U suvremenom svijetu osobito važno društveno, religiozno i političko značenje ima odnos kršćana i muslimana. Današnju političku raspravu oko islama oblikuju predrasude, neznanje i strah pa je potreba za objektivnim odnosima kultura, lišenim predrasuda, danas izraženija no ikad ranije. Ponekad i naš međureligijski dijalog opterećuju slične predrasude i neznanje. Tome na izvrstan način želi odgovoriti knjiga koju je krajem siječnja objavila Kršćanska sadašnjost pod naslovom “Biblija i Kur’an”. U njoj autor Joachim Gnilka, umirovljeni profesor novozavjetne egzegeze na Sveučilištu u Münchenu, uspoređuje Stari zavjet kao svetu knjigu Židova te Novi zavjet kao svetku knjigu kršćana s Kur’anom koji je sveta knjiga muslimana. On ne polemizira već polazi od činjenica kao što je primjerice ona koja se tiče nazočnosti milijuna muslimana u njegovoj domovini Njemačkoj, čiju vjeru kršćani trebaju upoznati ako im žele pružiti priliku da postanu i ostanu europski muslimani. Gnilka analizira što Bibliju i Kur’an povezuje a što ih razdvaja – bilo da je riječ o njihovoj povijesnoj pozadini ili o pojedinim teološkim temama kao što su slika o čovjeku i slika o Bogu, Muhamed i Isus, stvaranje i eshatologija. Svojom nepristranom analizom kršćanstva i islama Gnilka omogućuje jasan uvid u sličnosti i razlike, razbijajući klimu nagađanja i predrasuda. Knjiga je, kako zbog svjetske situacije tako i zbog naših prilika, vrlo aktualna. Prevoditelj Mato Zovkić u uvodnoj riječi to naznačuje kada tvrdi da je “u vremenu međureligijskog dijaloga radi izgradnje humanijeg društva, u koji se i pripadnici različitih vjera trebamo uključiti, nužno tako govoriti o ‘drugima’ da njihovu vjeru ne karikiramo, da se ‘drugi’ u našem govoru o njima mogu prepoznati”, budući da to isto i mi očekujemo od njih. Knjiga je pisano čitko, s kratkim rečenicama i vrlo je bliska umjetničkoj prozi. (ika-aš/kj)