Sarajevo, (IKA/KTA) – Biskupi BiH, banjolučki biskup i predsjednik BK BiH Franjo Komarica, vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić, biskup mostarsko-duvanjski i trajni upravitelj trebinjsko-mrkanski Ratko Perić te pomoćni biskup vrhbosanski Pero Sudar, uputili su vjernicima pastirsko pismo uz proglašenje blaženim časnog sluge Božjega Ivana Merza (1896-1928). Pismo nosi naslov “U susret proglašenju blaženim člana Katoličke crkve rođenom na području Vrhbosanske metropolije”. Merzovo specifično podrijetlo, njegova široka kultura, stjecana od rodne Banje Luke preko Beča i Pariza do Zagreba i Rima, različita životna iskustva i njegov duboki kršćanski osjećaj, čine ga ne samo modernim hrvatskim, nego europskim svecem bliskim slavenskom, latinskom, germanskom i francuskom mentalitetu. Premda je živio relativno kratko, svojim apostolskim žarom, zapaljenim na božanskom ognju Kristove nazočnosti u Crkvi, obasjao je životne staze mnogim svojim suvremenicima, kao i generacijama koje dođoše iza njega, sve do ove naše generacije katolika”, ističu bosanskohercegovački biskupi.

Na početku pisma ističe se kako za mladoga katoličkog laika Ivana Merza, koji je rođen 16. prosinca 1896. u Banjoj Luci, a umro u Zagrebu 10. svibnja 1928. na glasu svetosti, osobe na vrlo odgovornom mjestu u Crkvi nedavno rekoše, da je “suvremeni svetac europskog formata, koji daleko nadilazi granice svoje domovine”. Posebno je istaknut dragocjeni rad mons. Fabijana Veraje, svećenika Splitske nadbiskupije te upornost o. Božidara Nagya, svećenika hrvatske provincije Družbe Isusove, glavnog postulatora Merzove kauze, koji su zaduženi za vođenje procesa za proglašenje blaženim Ivana Merza. Njegovo bi proglašenje blaženim, podsjeća se u pismu, prema nekim najavama, trebalo biti u proljeće iduće godine u prigodi pastoralnog pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Biskupi stoga sve vjernike pozivaju da se molitvom, ali i na druge načine što temeljitije duhovno pripreme za proglašenje blaženim časnog sluge Božjega Ivana Merza. Uz to biskupi sve potiču da uznastoje “bolje upoznati ovaj divni svetački lik”.

U nastavku opširnog pisma progovara se o liku i djelu sluge Božjega Ivana Merza. Ističući izvanrednu osobnost dr. Ivana Merza, u pismu se ističe kako je ona “privlačila i privlači svakog tko se trudi u svome životu ideal kršćanskog življenja dovesti do savršenosti, do svetosti”. Merz je, pišu biskupi, bio “mladić izvanrednih intelektualnih sposobnosti, koji usred mladenačkih lutanja, usred ratnih stradanja i trpljenja te suvremenih zdvajanja, odlučno traga za pravim smislom ljudskog života”. Jedna od karakteristika svakoga katoličkog sveca jest spremnost trpjeti za Crkvu i Papu. Ta spremnost je očita i u životu Ivana Merza, koji je, premda laik, a ne svećenik niti redovnik, revno nastojao da riječ Svetog Oca bude slušana, da se sve što se u Crkvi radi, čini pod vodstvom biskupa u jedinstvu sa svećenicima. Temeljito je studirao i promicao u javnom životu Crkve papine enciklike, znajući da je to aktualni nauk Crkve, koji ona daje svojim vjernicima da njime učine svoj život što plodnijim za vječnost, pišu bosanskohercegovački biskupi.

U pismu se zatim ističe kako je Merz bio “pionir Katoličke akcije” utrošivši sve svoje slobodno vrijeme u rad katoličke organizacije “Hrvatski orlovski savez”. “U odgajanju mladih za kršćanski život i apostolat i u svojim mnogobrojnim predavanjima i u pisanim člancima, nastojao je promicati načela kršćanskog morala, poticati na izgradnju karaktera i na življenje duhovnim, molitvenim i sakramentalno-liturgijskim životom”, pišu biskupi. U pismu se također ističe kako je Ivan Merz bio čovjek molitve. “Sav njegov apostolski rad i žrtve plod su njegova intenzivnoga molitvenog i sakramentalnog života”, a “temelj njegova duhovnog, molitvenog života bila je liturgija, katoličko bogoslužje koje je za njega prava škola svetosti”.
Prave osobe ne odlaze s ovog svijeta, a da ne ostave prepoznatljiv trag. Premda je živio samo 32 godine, časni sluga Božji Ivan Merz iza sebe je ostavio veliku duhovnu baštinu, kako u mnogobrojnim svojim spisima, tako i u svetosti života, koja je bila obilježena i spremnošću na trpljenje, ističe se u pismu biskupa BiH. Podsjećajući na kraju kako je Merz svojim zagovorom pomogao mnogima, koji su mu se utekli u svojim duhovnim i tjelesnim potrebama te na čudesno ozdravljenje od neizlječive bolesti Anice Ercegović, biskupi potiču sve vjernike da se u svojim potrebama obraćaju njemu za zagovor, preporučujući posebno Merzovu zagovoru “naše mlade i sve naše katoličke laike u javnom životu Crkve i zemlje”.