Istina je prava novost.

Biskup Bogović na znanstvenom simpoziju u Zavalju

2. povijesno-znanstveni skup „Župa Zavalje od Svištovskog mira 1791. do naših dana" imao je za temu „Župa Zavalje i Lika u komunističkoj Jugoslaviji"

Zavalje, (IKA) – U Zavalju, jedinoj župi Gospićko-senjske biskupije koja se nalazi izvan državnih granica Republike Hrvatske u susjednoj Bosni i Hercegovini, u subotu 13. kolovoza održan je 2. povijesno-znanstveni skup „Župa Zavalje od Svištovskog mira 1791. do naših dana” na temu „Župa Zavalje i Lika u komunističkoj Jugoslaviji”. Skup je organizirala župa Zavalje i Udruga Ličana župe Zavalje iz Zagreba a koordinirali su ga župnik Mile Ivančić i Želimir Prša ispred udruge. Osim predavača skupu su nazočili predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač, profesor Sveučilišta u Zagrebu dr. Ante Bežen kao i predstavnici općine Korenica te vijećnika Hrvata u općinskom vijeću Bihaća. Pokrovitelj skupa bilo je HDPZ.
Biskup Bogović je govorio na temu „Crkva u Lici u vrijeme komunizma” istaknuvši da narod spašava knjiga što su pokazali Židovi i Sveto pismo. Zavalje ima sreću da su o njima značajne knjige napisali fra Petar Žagar i dr. Ivan Dujmović. Zavalje i Lika više su nego drugi hrvatski krajevi osjetili posljedice 2. svjetskog rata i komunizma a 1941. godina bila je sudbonosni međaš, baš kao i 2000. kada je osnovana Gospićko-senjska biskupija. Nakon 2. svjetskog rata prostor Like doživio je uz ratne gubitaka i smanjenje nataliteta te iseljavanje, što je dovelo do reduciranja Perušičkog, Udbinskog i Gospićkog dekanata na samo jedan Gospićki dekanat. Tijekom rata stravična uništenja doživjeli su Boričevac, Bunić, Palanka i Gračac a pobijeni su brojni istaknuti svećenici među kojima su Dragutin Kukalj, Vladimir Kargačin i Fran Binički. Zbog osjetljivosti u ličke župe slani su svećenici nehrvati, Slovenci i Slovaci. U tom vremenu jedan istarski svećenik a kasnije riječki nadbiskup Istranin Josip Pavlišić postao je odlaskom u Liku osviješteni Hrvat koji je u praksi shvatio kako u Lici živi hrvatski katolik i koliko je značajno da taj kraj dobije svoju biskupiju.
Nakon biskupa Ivica Relković je govorio o „Hrvatskim jamama” te nedostatku minimuma političke volje da se riješi pitanje masovnih grobnica i njihovih egzekutora. Dr. Josip Jurčević je govorio o Hrvatskoj u Jugoslaviji istaknuvši da je projekt južnoslavenske države bio ideja hrvatskih intelektualaca koji su time pokazali svoju veliku zabludu. Željko Tomašević je govorio o hrvatskim žrtvama u komunizmu.