Gospić, (IKA) – U organizaciji Općine Vrhovine i Katedre za povijest prava i države Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a pod pokroviteljstvom Javne ustanove NP Plitvice u povodu 380. obljetnice Statuta Valachorum u Vrhovinama je organiziran znanstveni skup “Vlaški statuti iz 1630. godine – pravni aspekt”. Uz brojne znanstvenike iz Hrvatske i Srbije, među predavačima je sudjelovao i gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović. Skup je otvorio načelnik općine Vrhovine Milorad Delić a nazočio je i zamjenik Ličko-senjskog župana Nikola Lalić kao i paroh Vrhovina i Otočca Slađan Nikić.
Biskup Bogović je održao predavanje na temu “Pravoslavci u Lici i Krbavi”. Vlasi se u Lici spominju u 15. stoljeću,a oni su tada bili katolici i Hrvati. Pravoslavci pod imenom Vlaha dolaze nakon što su Lika i Krbava došle pod tursku vlast. Kada je područje 1689. oslobođeno, pravoslavno stanovništvo je uglavnom ostalo na prijašnjim prostorima. Oni su u tijeku borbe listom prešli na stranu kršćanske vojske i dali velik ulog pri oslobađanju Like. Katolički biskup smatrali su ih svojim podložnicima, a oni su u neko vrijeme i na nekim prostorima to i prihvaćali, ali Srpska pravoslavna Crkva se s time nije nikada pomirila. S katoličke strane podržana je unija episkopa Simona Vratanje 1611., ali je koncem istoga stoljeća područje sjedinjenih ‘Vlaha’ ograničeno na Žumberak. Premda su ih sve do četrdesetih godina 18. stoljeća senjsko-modruški biskupi tretirali u crkvenom smislu kao svoje podložnike, poslije toga doba nema više riječi o takvoj podložnosti. U međuvremenu pravoslavna Crkva osigurala je svoju jurisdikciju na svim prostorima gdje je živjelo pravoslavno stanovništvo. Godine 1742. imenovao je car Pavla Nenadovića za Gornjekarlovačkog episkopa. Time su i teoretske sumnje bile riješene jer su pravoslavci u Lici i Krbavi dobili su i od države priznatog crkvenog poglavara. Pripadnost Srpskoj pravoslavnoj Crkvi time je bila presudna da su se svi uključili i u srpsku naciju, rekao je biskup u predavanju.
Dr. Željko Bartulović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci govorio je o pravnim aspektima Vlaških statuta, dr. Boris Kršev s Fakulteta za pravne i poslovne studije iz Novog Sada je govorio o položaju vlaškog stanovništva od Mohačke bitke do objavljivanja statuta. Sudjelovanje su imali svojim prilozima dr. Željko Radić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Filip Škiljan iz Arhiva Srba u Hrvatskoj pri SKD Prosvjeti u Zagrebu. On je govorio o smještaju dokumenta Vlaških statuta. Dr. Anamari Petranović s riječkog pravnog fakulteta je govorila o rimskom reguliranju segmenta pravnog položaja stranaca, a njezina kolegica Neda Engesfeld o formiranju hrvatsko-srpske koalicije. Posljednji predavač na skupu bio je Budislav Vukas koji je govorio o najnovijim srpsko-hrvatskim odnosima. Iduće godine u suradnji s Pravnim fakultetom Rijeka općina Vrhovine će tiskati i zbornik radova s toga skupa.