Na 20. obljetnicu, u subotu 7. rujna, kao i svih prošlih godina okupio se veliki broj hodočasnika, koji je misom i molitvom te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odao počast brojnim žrtvama fašističko-komunističkog nasilja u doba II. svjetskog rata i poraća, a posebno onima koji su živi bačeni u tu jamu.

Svečano misno slavlje u koncelebraciji brojnih svećenika Cetinskoga i Livanjskoga dekanata predvodio je umirovljeni gospićko-senjski biskup Mile Bogović, koji je prije sedam godina na tom mjestu blagoslovio i spomenik hrvatskim rodoljubima koje su, kako je uklesano na kamenu, partizani mučili i ubili za vrijeme i poslije II. svjetskog rata, te ih bacili u jamu. Spomenik žrtvama podigli su rodoljubi cetinskog i livanjskog kraja, zahvaljujući ponajviše velikom trudu i zalaganju fra Bože Norca-Kljaje, umirovljenog profesora splitskog KBF-a, pokretača svih dosadašnjih komemoracija i hodočašća, kao i utemeljitelja gradnje spomen-kapele na čast Čudotvornoj Gospi Sinjskoj podignute godine 2000. uz samu jamu, kao i netom izgrađene spomen-kupole od inoxa, koja je u prigodi dvadesetog jubileja postavljena nad jamom, promjera 4 metra i visine 5,5 metara, uz novčanu pomoć hodočasnika.

U propovijedi mons. Bogović između ostaloga naglasio je: „…Mi smo se danas našli kod jedne od brojnih jama u kojima su bačena mrtva tijela, a katkada i živa, naše braće. Uznemiruje nas što do danas nismo uspjeli pokopati ove žrtve nasilja kao ljude, a gorka je istina da su oni i danas još uvijek pod smećem. Uvijek je na svijetu bilo grijeha, ratova među ljudima, već je Kain ubio Abela, ali u posljednjim stoljećima stvorene su neke nauke, ideologije, koje čovjeka stavljaju previsoko, iznad Boga, a drugi put bacaju ga u smeće. Nisu li te ideologije stvorile nacionalizme i fašizme i komunizme koji su nametali svoju ideologiju i gazili prava neistomišljenika i protivnika…“, upitao je biskup Bogović, zauzimajući se da se Husina jama istraži te da se iz nje izvade kosti žrtava, identificiraju i pokopaju u obiteljske grobnice, a onih drugih u zajedničku grobnicu, prema njemu, najbolje uz Crkvu hrvatskih mučenika u Udbini. Moramo se moliti za ove nevine žrtve koje se nalaze u Husinoj jami, i ne samo ovoj jami nego i na ostalim stratištima od Bleiburga ovdje do Kamešnice, poručio je biskup.

Husina jama nalazi se na predjelu zvanom Vaganj, na planini Kamešnici, uz samu staru cestu između Sinja i Livna. To je samo jedna od stotina jama koje su partizani napravili velikim masovnim grobištima, sprovodeći svoju ideologiju smrti, komunizam. Prema dosadašnjim saznanjima u nju su partizani od listopada 1944. do završetka II. svjetskog rata bacili između 1500 i 2000 osoba s područja cetinskoga i livanjskog kraja, a za te zločine još nikada nitko nije odgovarao. Jama je bila duboka oko 200 metara a ljude su u nju uglavnom bacali žive. Godine 1968. bila je duboka 170 metara, da bi deset godina kasnije njezina dubina bila samo 50 metara. Jugo-komunističke vlasti zatrpavale su je, naime, raznoraznim otpadom kako bi prikrile ratni zločin koji je ondje počinjen. Gotovo se 50 godina uopće nije smjelo spomenuti ime niti jedne žrtve, ili doći do te zloglasne jame, kraj koje je, kako je nekoć bilo napisano na ploči upozorenja, „bilo zabranjeno zaustavljanje“.

Komemoraciji je nazočilo na tisuće hodočasnika, brojni svećenici, među njima dr. fra Bože Norac-Kljajo, fra Ivan Dotur, fra Ante Čovo, fra Ante Maleš, fra Ivan Lukač, fra Ćiro Lovrić, i redovnice iz cetinskog i livanjskog kraja, predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, dožupan Luka Brčić, izaslanstvo Grada Sinja s gradonačelnicom Kristinom Križanac, gradonačelnik Vrlike Jure Plazonić, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Trilja Ivan Šipić, saborski zastupnik Miro Bulj, predstavnici Herceg-bosanske županije, Grada Livno i drugi predstavnici političkih stranaka, udruga proisteklih iz Domovinsko obrambenog rata i II. svjetskog rata, te brojni potomci nevinih žrtava.

Komemoracija na stratištu na kamešničkom Vagnju završena je molitvom odrješenja grijeha stradalnicima u jami, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća.