BISKUP BOGOVIĆ U POVODU OSNIVANJA GOSPIĆKO-SENJSKE BISKUPIJE
Gospić (IKA )
U povodu osnivanja Gospićko-senjske biskupije njezin prvi imenovani biskup dr. Mile Bogović izjavio je 25. svibnja za IKA - Zagreb kako smo svjedoci "povijesnog trenutka za ovaj kraj i za cijelu Crkvu u Hrvata". O području svoje nove biskupije kazao je kako je taj kraj u srednjem vijeku bio vrlo bogat i naseljen, te je dugo bio jedno od jačih kulturnih žarišta.
Gospić, 25. 5. 2000. (IKA) – U povodu osnivanja Gospićko-senjske biskupije njezin prvi imenovani biskup dr. Mile Bogović izjavio je 25. svibnja za IKA – Zagreb kako smo svjedoci “povijesnog trenutka za ovaj kraj i za cijelu Crkvu u Hrvata”. O području svoje nove biskupije kazao je kako je taj kraj u srednjem vijeku bio vrlo bogat i naseljen, te je dugo bio jedno od jačih kulturnih žarišta. Na južnu Liku protezala se stara Ninska biskupija, a na ostalom području bila su čak 4 biskupska sjedišta: najstariji Senj, zatim Krbava, Modruš i Otočac. Od danas postoji ovdje Gospićko-senjska biskupija sa sjedištem u Gospiću. “Je li baš ovo to vrijeme obrata u negativnom povijesnom procesu ili je trebalo čekati neko povoljnije vrijeme?”, kazao je biskup Bogović, dodajući kako je u dogovoru s riječko-senjskim nadbiskupom Antonom Tamarutom odredio da toga dana u 12.15 sati “zvone sva zvona naših crkava”. “No, s 18 župnih crkava neće se oglasiti zvona, jer ona ondje još ne postoje. Neće se čuti zvona ni s tornja župne crkve u mome rodnom Slunju, iako je Slunj jedno od pet najvažnijih središta nove biskupije, jer ni ondje zvona još nema”, nastavlja biskup. U ruševinama je još 10 župnih crkava, a sukladno tome i novoimenovani je biskup podstanar u župnom stanu u Gospiću. Biskup Bogović upozorava kako to nije samo slika crkvenih prilika, već “u prvom redu slika kako narod ovdje živi. Na ovim je prostorima narod pokazao da voli svoju Crkvu i Crkva nam preko ovog čina pokazuje da mu u teškim prilikama želi biti što bliže. Zato dolazi ovamo sa svojom najjačom institucijom – biskupijom”.
Biskup Bogović ističe kako se “ovdje traži snažniji zaokret u povijesnom hodu, drukčiji odnos prema ovom kraju i drukčiji odnos ljudi ovoga kraja međusobno. Tu mislim u prvom redu na odnose Hrvata i Srba, katolika i pravoslavnih. Srbi trebaju prihvatiti Hrvatsku kao svoju domovinu, a Hrvatska ih treba tretirati kao svoje. Nisu oni ovdje pridošlice, nego su na ovim prostorima nazočni preko 300 godina. Potreban nam je snažni zaokret prema miru i suživotu; treba osloboditi ovaj prostor od ideologija koje se hrane neprijateljstvom među narodima i vjerama”.
Biskup Bogović ističe kako je “Crkva ovdje osnivanjem biskupije postavila pred sebe velik i težak zadatak. To će najviše osjetiti oni koji će ovdje djelovati”. Pozdravljajući dekane i članove svećeničkog vijeća, biskup je rekao kako u razgovoru s njima nije osjetio strah ili želju da se izmaknu. “Nisam to osjetio ni kod drugih svećenika. Bit će ne malih poteškoća, ali sve dok nas nose plemeniti i visoki ideali, lako ćemo se nositi s teškoćama. Molimo Boga da nam ideali ne oslabe, jer kako reče Kranječević, #!mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati!#!”
“U tom smislu iz svoga podstanarstva u Gospiću pozdravljam sve vjernike Gospićko-senjske biskupije, sve one koji potječu iz ovih krajeva a sada su negdje u Zagrebu, Njemačkoj, Americi, ili drugdje. Zahvaljujem na ovom događaju Svetom Ocu, Crkvi u Hrvata, riječko-senjskom nadbiskupu koji je bio #!nositelj projekta#!. Zahvaljujem civilnim vlastima na dosadašnjoj suradnji uz preporuku za buduće. A najviše trebamo biti zahvalni onima koji na ovom prostoru savjesno ispunjavaju svoje životne zadatke i ustrajno se mole da on postane područje radosnog suživota sviju koji u njemu žele graditi svoju budućnost”, rekao je biskup Bogović.