Biskup Bogović uputio okružnicu u povodu Papine smrti

Gospić, (IKA) – Nakon što je u subotu navečer 2. travnja primljena vijest da je papa Ivan Pavao II. preminuo, gospićko-senjski biskup Mile Bogović uputio je okružnicu svim svećenicima, redovnicima i redovnicama, kao i svim vjernicima Gospićko-senjske biskupije.

Što je pontifikat pape Ivana Pavla II. značio za Crkvu i za svijet, već je danas u mnogome jasno, a daljnji razvoj događaja pokazat će još više. Njegova jasna i ustrajna evanđeoska globalizacija bit će trajno usmjerenje svima onima koji budu tražili skladno zajedništvo cijelog čovječanstva. Već sada možemo reći da je umro veliki čovjek današnjice i veliki papa, a mi možemo dodati: i veliki prijatelj Hrvata i Hrvatske, istaknuo je, između ostaloga, biskup Bogović.
Ukazujući posebno na taj osobit odnos Svetog Oca prema hrvatskom narodu, biskup je istaknuo: “Teško je nabrojiti sve ono što je Ivan Pavao II. učinio za nas Hrvate. Može se reći da je u vrijeme njegovih posjeta Hrvatskoj riječima izraženo mnogo toga što je bilo lijepo čuti i o čemu treba dugo razmišljati. Mnogi će s pravom govoriti da od njegovih riječi treba stvarati planove za bolje dane našega naroda i domovine, za što se i Papa molio, a u čemu nas – vjerujemo – i sada zagovara pred prijestoljem Božjim. U sva tri posjeta narod je jasno izrazio svoj odnos prema njemu i prema njegovim porukama. Papa je svojim bliskim suradnicima rekao da je u trećem posjetu otkrio nove potencijale dobrote i plemenitosti u tom našem hrvatskom narodu. Pred tim dobrim i plemenitim čovjekom narod je pokazao da su mu drage vrline koje on naviješta i živi. Svakako nije zadnjih godina Papa mogao narod fascinirati svojom tjelesnom pojavom i pozom. On je poput magneta povukao na vidjelo one pozitivne energije u narodu, pomogao da se one izraze i da se očituju njemu, nama i svijetu. To će reći da narod vapi za moralnim autoritetima”.

Ono što je Papa uočio u nama trebamo i mi uočiti i na tome graditi “bolje dane”. Pođimo od Papine slike o nama, a ne od one koja nam se s raznih strana nameće. Taj ljepši način gledanja na naš narod preporučuje Papa, ne samo crkvenim, nego i svjetovnim vlastima, a ne manje i međunarodnoj zajednici. Narod je u vrijeme Papina posjeta iznio na vidjelo bogatstvo svojih plemenitih osjećaja, želja i htijenja i svi mogu i trebaju s time računati, ustvrdio je biskup Bogović, koji je također napomenuo kako je Sveti Otac zagovarao naš ulazak u Europsku zajednicu, jer je smatrao da mi toj zajednici naroda pripadamo po svojoj vjeri i kulturi te da bismo ulaskom dobili potporu na svom putu razvitka.

“No, Papa nipošto nije gledao na nas tek kao siromašne prosjake od europskog bogatstva, nego i kao na one koji mogu obogatiti Europu u mnogočemu, a čime ona oskudijeva. On je vjerovao da bismo mi Hrvati pomogli Europi da obnovi svoju kršćansku dušu. Zato on nipošto ne želi da mi idući prema Europi postupno gubimo svoj kršćanski i katolički identitet. U susretu s drugim narodima treba otvoriti oči i upoznati ono što od njih možemo i trebamo naučiti, ali nipošto ne smijemo zanemariti onu iskonsku dušu svoga naroda koju je on u susretu s nama jasno pokazao i koju je dobro uočio”, istaknuo je biskup.

Papa je vidio opasnost da se u novo tisućljeće prenesu nagomilane opasnosti iz prethodnog tisućljeća pa poziva sav svijet da se ugleda na one koji su znali živjeti i žrtvovati se za druge. Vjernim svjedocima ili mučenicima nazivao je, ne samo one koji su se žrtvovali za vjeru, nego i one koji su se izložili i založili za pravdu i slobodu svoga naroda. Proglašujući ih svetima ili blaženima, nama je pokazao uzore za nasljedovanje u sv. Leopoldu Mandiću, sv. Marku Križevčaninu, bl. Alojziju Stepincu, bl. Ivanu Merzu i bl. Mariji od Propetoga Petković. Kod svih njih isticao je njihovu spremnost da ponesu teret križa za drugoga.

Papa je bio nošenjem križa svoje bolesti, bio do kraja vjerni svjedok poruke koju je uputio svijetu. Govorio je kroz svoju bolest, a na koncu i kroz svoju šutnju.
Njegovi posjeti Hrvatskoj imat će najviše uspjeha onda ako se njegova poruka svijetu, a posebno nama Hrvatima, promovira u što obuhvatniji projekt.

Jedan takav projekt pokrenuli smo izgradnjom Crkve hrvatskih mučenika u Krbavi (Udbini). Papa je 8. lipnja 2003. u Rijeci blagoslovio kamen temeljac za tu Crkvu. Ona želi biti poziv svima nama da svojim radom i žrtvom pripremamo na ovim našim hrvatskim prostorima “bolje dane”. Za to je molio i Ivan Pavao II.

Zahvalni smo Bogu što je u našim teškim iskušenjima upravo ovaj Papa bio nasljednik Svetog Petra. Teško je i zamisliti da bi itko drugi imao toliko razumijevanja i ljubavi prema nama. Hrvatsku je volio i tri puta je posjetio. Kada se znade kakav je on moralni autoritet uživao u svijetu, njegov odnos prema Hrvatskoj dobiva još više na značenju. Vjernici naše biskupije ostat će mu trajno zahvaliti i za to što je na ovim prostorima uspostavio novo biskupijsko i duhovno središte: Gospićko-senjsku biskupiju.

Hvala Bogu koji nam je dao Ivana Pavla II, hvala i velikom Papi za dobrotu kojom nas je obogaćivao. Neka ga Gospodin uvede u svoj pokoj, zaključio je biskup Bogović.