Biskup Culej blagoslovio spomen-križ na grobištu Dravska šuma

Varaždin, (IKA) – U znak sjećanja na više stotina žrtava poratnog razdoblja II. svjetskog rata s varaždinskog područja, koje su masovno ubijene na rijeci Dravi te u Dravskoj šumi kod Varaždina, u subotu 19. lipnja održana je komemoracija ispred spomen-križa kojeg je uoči mise zadušnice blagoslovio varaždinski biskup Marko Culej. Spomen-križ postavljen je neposredno uz Dravsku šumu, kilometar od posljednjih varaždinskih kuća, a njegovo je postavljanje, kao i samu komemoraciju organiziralo Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Varaždin. Nakon hrvatske himne i odavanja počasti minutom šutnje okupljene je pozdravio domaći župnik iz varaždinske Banfice Ivan Žmegač.

Obraćajući se okupljenima, predsjednik Društva Franjo Talan istaknuo je kako danas nije popularno govoriti o žrtvama, pogotovo ne o hrvatskim žrtvama, te dodao da već polako zaboravljamo žrtve Domovinskog rata, dok tema o stradalima u poratnim danima Drugog svjetskog rata sve manje zaokuplja našu pažnju. Kazavši kako je u Hrvatskoj evidentirano više od 600 grobišta i stratišta ratnog i poratnog razdoblja II. svjetskog rata, napomenuo je da je jedno od stotinjak najvećih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na obalama rijeke Drave gdje je i podignut novi spomen-križ. Nazočne je podsjetio kako su po završetku rata 1945. godine i preuzimanju vlasti iz svojih domova odvedeni brojni poznati Varaždinci, uglednici grada, varaždinski profesori i brojni ljudi koji su u doba rata obnašali u gradu ili okolici neku od dužnosti u civilnoj ili vojnoj vlasti, ali i velik broj ranjenih vojnika iz više bolnica te zatočenika logora i zatvora. Krvavi pir završavao je pri rijeci Dravi ili na nekom drugom stratištu, kojih u sjeverozapadnoj Hrvatskoj ima poprilično, a mnoge žrtve nisu ni položene u zajedničku grobnicu, nego su bačene u rijeku Dravu, o čemu postoje svjedočanstva. Stoga je predsjednik Talan istaknuo kako se u spomen na žrtve rijeke Drave i varaždinske Dravske šume već duže vrijeme nastoji podići spomen-križ, smatrajući da svaki čovjek ima pravo na život, a samim time i pravo na dostojan pokop i grob, bez obzira na njegovo političko, vjersko i nacionalno opredjeljenje. “Izgradnjom ovog spomen-križa i blagoslovom grobišta vratit ćemo ovim žrtvama ljudsko dostojanstvo i dati im pravo na njihov grob koje im je više od pedeset godina bilo uskraćeno”, zaključio je Franjo Talan, zahvalivši svima koji su pridonijeli izgradnji križa, osobito Varaždinskoj županiji, Gradu Varaždinu, ostalim gradovima i općinama, udruzi Hrvatski domobran, Društvu hrvatskih ratnih zarobljenika, Hrvatskom kanadskom društvu Zagorje iz Toronta, Matici hrvatskoj Bjelovar, kao i Društvu za uređenje prešućenih grobova iz Ljubljane.

Okupljenima su se obratili i predstavnici Varaždinske županije i Grada Varaždina, županijski poglavar Miroslav Pečevski i dogradonačelnik Tomislav Bogović, kao i predsjednik slovenskog Društva Franc Perme, koji je ustvrdio kako i danas mediji uglavnom šute o masakrima i stotinama tisuća likvidiranih osoba i čitavih obitelji smatrajući kako se radilo o poratnom obračunu suprotstavljenih strana. Kazao je kako je od 250.000 žrtava ubijenih na području Slovenije bilo čak 200.000 Hrvata. Potom su prigodnu spomen ploču u podnožju spomen-krža otkrili hrvatski branitelj Božidar Obrstar i prof. Bosiljka Paska, žrtva poratnih progona nakon II. svjetskog rata, koja je pozvala da podignuti križ bude mrtvima na spomen, a živućima opomena kako se bezumlje više ne bi ponovilo. Blagoslivljajući spomen križ biskup Culej kazao je kako se napokon nakon pola stoljeća na grobove stradalih postavlja trajni križ koji će pozivati na nasljedovanje Kristovog primjera u ljubavi prema svakom čovjeku. “Ovamo nismo došli tjerani mržnjom ili osvetom, nego da molimo i praštamo. Neka nas ovaj spomen-križ upravo na to potiče, kako u srcima ljudi više ne bi bilo mjesta za mržnju i međusobne podjele, već za ljubav i međusobnu suradnju radi dobrobiti i blagoslova našeg naroda i domovine”, istaknuo je varaždinski biskup.

Nakon blagoslova križa, vijence su položili i svijeće zapalili predstavnici pokrovitelja komemoracije Grada Varaždina, Varaždinske županije, varaždinskog Društva za obilježavanje grobišta, Hrvatskog društva političkih zatvorenika Varaždin, 3. hrvatskog žrtvoslovnog kongresa Zagreb, ogranaka udruge “Hrvatski domobran” iz Našica, Samobora, Zaprešića, Križevaca, Koprivnice i Varaždina, Počasnog bleiburškog voda, ogranaka Matice hrvatske Bjelovar i Čakovec te Gimnazije Varaždin u spomen na nestale profesore u poraću 1945. godine.
Komemorativna svečanost zaključena je misom zadušnicom za žrtve masovnih likvidacija, koju je predvodio biskup Culej.