Istina je prava novost.

Biskup Egidije Živković predvodio slavlje u Voćinu

Pod geslom "Evo ti majke" u biskupijskom marijanskom svetištu okupilo se više tisuća hodočasnika

Voćin, (IKA) – U biskupijskom svetištu Gospe od utočišta u Voćinu, okupilo se 21. kolovoza tisuće hodočasnika na tradicionalnom hodočašću vjernika iz župa Katedralnoga, Posavskog i Zapadno-slavonskog arhiđakonata pod nazivom “Evo ti majke”. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je željezanski biskup iz Gradišća Egidije Živković u koncelebraciji s dijecezanskim biskupom Antunom Škvorčevićem i bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom te brojnim svećenicima. Do Voćina su mnogi pješačili cijeli dan, a neki i dva dana, prešavši više od 70 kilometara. Najveću pješačku skupinu predvodio je stražemanački župnik Jozo Devčić.
Misno slavlje počelo je uvodnom svečanom procesijom u kojoj je nošen lik Gospe voćinske. Radostan sam što smo opet zajedno u Voćinu s Marijom, Isusovom majkom. Donijeli smo joj svoje vjerno srce da bismo joj povjerili sve svoje radosti ali i umnožene nevolje, među ostalim neimaštinu, uzrokovanu gubitkom radnih mjesta ili sušom koja je donijela najveći dio ljetine, teret osobnih patnji, obiteljskih nerazumijevanja, društvenih podjela, nemoći i stradanja. Marija je tijekom više stoljeća ovdje u Voćinu liječila hrvatske rane, tješila žalosne, ulijevala nadu, darivala duhovnu snagu. Što više joj otvorite vrata svoga života, prostore svoga slavonskog i hrvatskog srca, pozvao je biskup Škvorčević.
Dodao je kako sa svima dijeli radost što se što se u Voćinu više ne okuplja na ruševinama Marijina svetišta nego pored ponovno podignute crkve iz 15. stoljeća. Podsjetio je kako su na polaganju kamena temeljca za voćinsku crkvu, koji je godine 1998. u Mariji Bistrici blagoslovio utemeljitelj Požeške biskupije bl. Ivan Pavao II., bili i tadašnji željezanski biskup Paul Iby sa skupinom gradišćanskih Hrvata te mons. dr. Egidije Živković, tadašnji tajnik Austrijske biskupske konferencije. Koje li znakovitosti da je on danas s nama, kazao je biskup Škvorčević, podsjetivši kako je biskup Živković prije deset godina s nama dijelio tugu zbog porušene voćinske crkve. Spomenuo se njegovih tadašnjih riječi te mu zahvalio što je došao s njima podijeliti radost zbog ponovno izgrađene crkve te što na taj način utvrđuje povezanost dviju mjesnih Crkava te očituje prijateljstvo koje je već posvjedočio ove godine u uskrsnom tjednu u Željeznom, na hodočašću zahvalnosti vjernika Požeške biskupije u Mariazell.

Bio sam na ruševinama ove crkve, a sada sam u srcu ganut i ne mogu vjerovati da je ljubav ovo opet mogla izgraditi, istaknuo je u uvodu slavlja biskup Živković. Biskupu Škvorčeviću i hodočasnicima prenio je pozdrave Željezanske biskupije, posebno gradišćanskih Hrvata koji su se na neki način upisali u ovo voćinske svetište. “Isto tako vam nosim pozdrave iz Poljske, iz Krakova, iz kojeg sam se vratio dan prije s kojim je vaša biskupija na poseban način povezana kroz osnivača bl. Ivana Pavla II. te vam ujedno čestitam 15. obljetnicu biskupije”, poručio je biskup Živković.
U homiliji je govorio o značenju zemaljske i nebeske majke te posebno o Mariji kao nepokolebljivoj vjernici. “Na osobit način želimo zahvaliti za petnaest godina Požeške biskupije, za sva ona mala i velika očitovanja Božje prisutnosti u ovoj mladoj i živoj mjesnoj Crkvi”, kazao je biskup Živković dodajući da je ponosan što je u Voćinu i to kao vjernik katolik, kao pripadnih hrvatskog naroda te što su gradišćanski Hrvati ugradili sebe i svoju ljubav u voćinsko svetište pomažući njegovoj obnovi sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća. “S ponosom i suzom u oku danas promatram ovu crkvu – ljepoticu, a s još većim ponosom sve vas okupljene pred likom Majke Božje Voćinske”, poručio je biskup Živković, podsjetivši na događaje od prije 21 godine kada je mržnja na najstrašniji način progovorila u Voćinu. Ubijeni su nevini ljudi, a crkva je do temelja srušena. “Agresorska mržnja u svojim zločinačkom naumima željela je prvo uništiti dušu hrvatskog naroda, zatirući mu svetinje. Đavolska mržnja zna da prvo treba uništiti dušu jednom čovjeku ili jednom narodu. Ako u tome uspije, kasnije je sve lakše. No, ta mržnja protiv čovjeka i protiv Boga zaboravlja da nikada ne može nadvladati ljubav, prije svega Božju ljubav koja je neizmjerna prema svakom čovjeku. Mržnja može nanijeti puno zla, može puno toga uništiti, ali ljubav uvijek pronađe načina kako zaliječiti i ponovno sagraditi. I ljubav kojom čovjek ljubi, neuništiva je, ako je prava i istinska. Mržnja koja je sotonskom snagom navalila na hrvatski narod prije dvadesetak godina učinila je puno zla, ali nije uspjela. Ljubav je bila jača i pobijedila je, istaknuo je željezanski biskup te se zapitao postoji li danas još te ljubavi ili je možda zlo pobijedilo kroz laži, prijevare, nepoštenje, krađe i nemoral. Kamo je nestala ljubav prema svome narodu i svojoj državi. “Iščupali su nam iz grudi ponos i dostojanstvo, hoće uništiti dušu hrvatskom narodu! I uspjet će u tome ako nam unište vjeru! Kao što je u Domovinskom ratu agresor rušio naše crkve, tako danas žele uništiti naše brakove i naše obitelji. Žele nas uvjeriti da nam Bog nije potreban, da je ludo, staromodno i smiješno vjerovati u njega. Ne nasjedajmo propagandi Zla! Ovu crkvu niste ponovno izgradili samo kao spomenik kulture, nego u prvom redu kao mjesto molitve i izvor vjere. Kad dolazite pred lik Majke Božje voćinske uz sve svoje nakane i potrebe, ne zaboravite moliti za snagu svoje vjere! Neka vama Majka Marija bude uzor nepokolebljive vjere, pogotovo u teškim životnim trenucima. Mogu vas razočarati ljudi, možete početi sumnjati u sve ljudske institucije, ali nikada nemojte posumnjati u Božju ljubav, poručio je biskup Živković. Molimo da Božja ljubav ponovno učini čudo, kao što je to učinila u Domovinskom ratu. Neka vjera sačuva dušu hrvatskom narodu, a obnovljena ljubav neka mu pomogne da preporodi sebe i svoju državu, oslanjajući se na Božju ljubav, zaključio je biskup Živković.
Nakon euharistijskog slavlja Službom svjetla i hvala hodočasnici su iskazali odanost Isusovoj Majci, prisutnoj u svetištu po povijesnoj slici Gospe Voćinske, koja je potom u procesiji prošla svetišnim prostorom te vraćena u svetište crkve.