Zagreb, (IKA) – Središnje euharistijsko slavlje u svetištu Sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u Zagrebu predvodio je 13. lipnja zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski. U koncelebraciji bili su provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip Blažević, članovi Slovenske provincije sv. Josipa franjevaca konventualaca predvođeni vikarom provincije fra Ernestom Benkom, kao svećenici Gornjogradskoga dekanata s dekanom mons. Zvonimirom Sekeljem te domaći župnik fra Martin Jaković, koji je izrekao dobrodošlicu.
U homiliji biskup Gorski istaknuo je kako je Crkva u svojoj povijesti na tisuće osoba proglasila svetima, “ali nije zabilježeno da bi neki drugi svetac osim Antuna Padovanskoga bio tako drag ljudskom rodu i ljudskom srcu”. Podsjećajući kako ga je Bog obdario mnogim darovima koje je on nesebično dijelio svojoj Crkvi, posebno je istaknuo kako je Antun bio izvanredan propovjednik, čovjek široke kulture, štitio je obiteljske vrijednosti i borio se za siromahe i potlačene.
Osvrnuvši se na Antunov propovjednički dar, biskup je naglasio kako je on u svoj život pretočio Isusove riječi i zapovijed “Idite i propovijedajte evanđelje svemu stvorenju”. Bio je doista izvanredan navjestitelj evanđelja, navješćujući ga u jednostavnosti izričaja koji su svi razumjeli. Na naviještanje evanđelja poziva nas i papa Franjo. On poziva na novi misijski zamah cijele Crkve i svakog vjernika, osobito kada nas upućuje da iskoračimo iz okvira vlastitog života na rub svijeta. Poticaj je to govoriti o Isusu Kristu onima koji su daleko od Njega, ne na rubu zemaljskih, geografskih širina, nego na rubu društva, počevši od siromaha u tijelu do siromaha u spoznaji, do onih koji još nisu upoznali Krista ili su pak o njemu čuli na način da ga ne mogu prihvatiti, ili su nažalost sablažnjeni životom kršćana odustali od potrage za spasenjem u Kristu, posvijestio je biskup ulogu vjernika. No, ujedno je i ohrabrio, jer “rijetki su ljudi obdareni tako divnim darom kao što je bio sv. Antun, no i onda kada mucamo i ne znamo dobro rastumačiti ono što želimo, imamo mogućnost dobro govoriti. Naime, uvijek lijepo govorimo o osobi koju volimo, o zajednici koja nas prihvaća: jezik ljubavi je jedinstven, univerzalan govor koji svi razumijemo. Ako volimo Krista i Crkva znat ćemo o njima govoriti na način da nas čuju i prihvate”.
U tom kontekstu istaknuo je kako smo “kao vjernici pozvani na trajno usavršavanje svoje vjere, na rast koji se postiže najprije molitvom, sakramentalnim životom, ali koji nećemo moći obrazložiti bez dostatne spoznaje i znanja”. Pojasnio je kako pitanje široke kulture nije pitanje rasplinutosti u ponudama svijeta, nego uočavanje problema i pitanja koji iznova traže odgovor naše vjere.
Nadalje je podsjetio kako je sv. Antun štitio obiteljske vrijednosti, a obitelj je vazda ugrožena, jer je “sazdana na krhkim ljudima koji su vezani snagom povjerenja i ljubavi, a to su područja trajno izložena napadu zloga”. U sve snažnijem ritmu suvremenih gibanja kojima dominiraju silni razvoji tehnologije, odsutnost normi kao korektiva ljudske djelatnosti, te bezobzirna dobit pojedinaca pojavljuju se nova pitanja i izazovi koji snažno zadiru u samu srž ljudskoga života i na koje iznova kao vjernici moramo dati odgovor. Pitanja vezana uz naravni početak i završetak ljudskoga života, planiranja obitelji, manipulaciju ljudskim genima, donaciju ljudskih organa, te sve snažnije uvođenje rodne ideologije ili jednom riječju bioetička pitanja stavljaju nas pred zadaću da na temelju Božje poruke zabilježene u Svetom pismu iznova definiramo čovjeka, upozorio je biskup Gorski.
Naši kršćanski odgovori bez obzira u kojem povijesnom vremenu bili dati ne mogu biti u suprotnosti s Božjom riječju koja nam je jasan orijentir i putokaz, rekao je propovjednik, te poručio vjernicima: “Vi nosite odgovornost ne samo za vlastiti život, nego i za živote drugih osoba. Vaši izbori i odluke imat će utjecaja na budućnost Crkve i na budućnost našega naroda.” Kao vjernici dužni smo i u ovom vremenu predložiti drukčiji model života od onoga koji nam se tako često sugerira. Kao vjernici dužni smo posvjedočiti kršćanski brak, rađanje i odgoj djece, briga za ljudski život. “Upravo nam Bog po svojim vječnim zakonima omogućuje takav život i čuva nas od onog unutarnjeg rascjepa. To su ljudske, obiteljske i evanđeoske vrijednosti koje smo dužni promicati poput sv. Antuna, za njih se zalagati u društvu u kojem živimo”.
Govoreći pak o zauzimanju sv. Antuna za siromahe i potlačene, biskup je podsjetio, kako i mi danas možemo po njegovu uzoru djelovati, a na to nas poziva i papa Franjo kada govori o siromasima koji otvaraju novo lice Crkve.
Da bismo djelovati po uzoru na sv. Antuna i na poziv i poticaj pape Franje potrebna je vjera koja spašava, potrebno je znanje koje nam otkriva nove mogućnosti, potrebna je solidarnost bez koje bi mnogi bili osuđeni na propast, ali potrebna je i naša molitva za Božju milost, mudrost kojom sve procjenjujemo i u kojoj donosimo naše odluke. Mudrost koja je neiscrpljiva riznica, a ljudi koji se njome služe postaju prijatelji Božji. Neka nas u našem životu vodi uzor i vodi moćni zagovor sv. Antuna Padovanskoga kako bismo i mi po našem djelovanju postali prijatelji Božji, zaključio je biskup Gorski.
Euharistijsko slavlje pjevanjem je uveličao župni zbor “Tomislav Talan”.
Na samu svetkovinu u svetištu je slavljeno devet misa, od ranoga jutra do kasno navečer, a tijekom cijeloga dana se i ispovijedalo. Za samu proslavu vjernici, kao i drugi štovatelji sv. Antuna pripremali su se trodnevnicom. Prvoga dana, u utorak 10. lipnja, koji je ujedno bio i posljednji u nizu 13 utoraka, euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško; u srijedu 11. lipnja župni vikar fra Željko Klarić, a posljednjega dana župnik fra Martin Jaković. Trodnevnica je završila Obredom preminuća sv. Antuna koji je predvodio fra Ivan Bradarić.