Proštenje je počelo je pobožnošću križnog puta od župne crkve do spilje u kojoj se nalazi kip Majke Božje Lurdske. Zatim je slavljena misa na prostoru ispred špilje. Biskup Huzjak u propovijedi je pojasnio smisao marijanske pobožnosti i ukorijenjenost hodočašća u marijanska svetišta kod našeg naroda.

„Dolazeći u Marijanska svetišta imamo osjećaj topline, Božje blizine, Marijin zagovor i njezinu majčinsku brigu.  Molimo prvenstveno za sebe da nam vjera ostane čvrsta i da svoje puteve vodimo ka Kristu. Marijanska svetišta su mjesta gdje prepoznajemo trag Božje blizine, u kojima važemo vlastitu vjeru, čvrstu vjeru koja će biti jača od svih sila svijeta. Blago onima koji s Bogom žive svoj život, jer će takvi biti skromni, bit će mirotvorci koji će znati prihvatiti nevolju i muku i prikazati je Bogu, ali i znati prepoznati nevolju bližnjega i biti mu na usluzi“, poručio je biskup Huzjak.

Parafrazirajući sv. Pavla, istaknuo je da se čovjek mora otvoriti za Božju prisutnost kako bi mogao biti blizu drugima.  „Utjehom kojom nas same tješi Bog, tom utjehom mi obdareni od Boga možemo tješiti druge. No, ako nema te utjehe u našim srcima i životima, kojom ćemo to utjehom tješiti druge? Ako u nama nema srca za druge, s nama nešto nije u redu. Božja utjeha u našim srcima je snažna Božja prisutnost i milost koja nam daje sliku nas samih. Problem današnjeg svijeta je sve veća nestrpljivost, živčanost, sve gledamo kroz korist, bilo materijalnu ili nematerijalnu, što nas spušta na nisku razinu, a što je daleko od onog Božjeg, odnosno blaženstava. Ako smo Božji, dopuštamo da milost Božja sjaji u našim životima i da mi možemo drugima biti blizina i svjedočanstvo Kristovo. Preko društvenih mreža mladi, a i odrasli, pokazuju puno nezadovoljstva, mraka, neznanja, tame i zloće. Božja pravda je služenje Bogu i bratu čovjeku“, istaknuo je biskup.

„Kada razmišljamo o životu i svijetu, potrebno je poći od sebe i svog odnosa s Bogom. Tada ćemo biti sposobniji učiniti nešto dobra i mijenjati svijet na bolje jer smo spremni mijenjati sebe. To je činila i Marija, a na to nas poziva Krist – na obraćenje. To je sagledavanje sebe u pravom istinitom svjetlu i traženje načina kako biti bolji jedni prema drugima“, rekao je. Biskup je primijetio da u današnjem svijetu ima dobroga i lošega, ali i da mediji uglavnom prenose samo loše vijesti. Podsjetio je na riječi sv. Ivana Pavla II. „Tko će u Europi zaštiti šutljivu većinu?“. Ako smo snažni u Gospodinu, snažni smo za ovaj svijet, posebno uz zagovor Blažene Djevice Marije, zaključio je biskup Huzjak.

Ovogodišnje proštenje okupilo je oko pet stotina hodočasnika od kojih su neki tradicionalno, kao dvadesetak župljana iz Ogulina, hodočastili do Trošmarije. Uz biskupa Huzjaka suslavilo je deset svećenika među kojima domaćin, čuvar svetišta i župnik Trošmarije, Lešća na Dobri i Lipe na Dobri don Željko Kuten, dekan ogulinski i župnik Generalskog Stola i Bresta Mrežničkog vlč. Mario Kralj, župnik Župe sv. Križa iz Ogulina vlč. Nikola Prša, župnik Josipdola i Cerovnika vlč. Željko Blagus, župnik Oštarija Modruša i Zagorja vlč. Mario Vazgeč, župnik Plaškog i Saborskog vlč. Bruno Lovaković, župnik Tounja i Kamenice vlč. Josip Štefančić, župnik susjedne župe Bosiljeva vlč. Josip Priselec, fra Mirko Gregov iz Ugljana i umirovljeni svećenik Zagrebačke nadbiskupije vlč. Josip Vnučec.

Proštenje je zaključeno pjevanjem litanija Blažene Djevice Marije. Misu je glazbeno animirao združeni zbor župa Trošmarije i Lešća na Dobri uz vodstvo i orguljsku pratnju Željka Marčeca. Proštenje se u Trošmariji održalo prvi puta održalo 1793. kada je svetištu u Trošmariji tadašnji papa Pio VI. dao bulu kojom se hodočasnicima izriče oprost grijeha.