Suslavili su dekan Križevačkog dekanata preč. Stjepan Soviček i župnik Župe svete Ane u Križevcima te duhovnik Hrvatske magistralne delegacije za Zagreb i okolicu koji obnaša službu ceremonijara klerika vlč. Anđelo Maly. Pjevanje je vodio zbor Župe svete Ane u Križevcima.

Uz hrvatske vitezove i dame predvođene magistralnim delegatom Claudeom Grbešom na misi su također sudjelovali pripravnici i pripravnice od kojih je nekima to bio prvi posjet Glogovnici koja je, zbog povijesnih razloga, već nekoliko godina mjesto redovitog hodočašća u organizaciji Hrvatske magistralne delegacije Viteškoga reda Svetoga groba jeruzalemskoga. Naime, taj red povijesne korijene nalazi u uspostavi Regularnih kanonika Svetoga groba i u običaju koji se kroz protekla stoljeća ustalio među časnim ljudima da na Kristovu grobu prime oviteženje.

Regularni kanonici Svetoga groba jeruzalemskoga (tzv. sepulkralci) došli su početkom 13. stoljeća u Glogovnicu na poziv slavonskog hercega Andrije, kasnije hrvatsko-ugarskog kralja, iz Miechówa koje se nalazi u blizini Krakova. On ih je tada obdario posjedima u Glogovnici gdje su kanonici izgradili svoj samostan i crkvu. Djelovali su u Hrvatskoj do kraja 15. odnosno početka 16. stoljeća.

Uz to bl. Alojzije Stepinac, zaštitnik Hrvatske magistralne delegacije, 15. kolovoza 1940. godine, na Veliku Gospu, predvodio je Marijanski kongres upravo u Glogovnici.

Naglasivši povijesne veze reda s Glogovnicom, biskup Huzjak je u propovijedi pozvao vitezove i dame da nastave tu tradiciju predaka i da plodovi hrabrog svjedočenja vjere Regularnih kanonika Svetoga groba jeruzalemskog koji su djelovali u Glogovnici i drugdje na području današnje Bjelovarsko-križevačke biskupije, postane zalogom prosperiteta Hrvatske magistralne delegacije.

Istaknuo je i kako su hrvatski vitezovi i dame Svetoga groba sve prepoznatljiviji u Hrvatskoj, posebice zbog jeruzalemskog križa koji nosi na svom plaštu koji podsjeća na pet Gospodinovih rana. „Plašt, odličja i drugi svečani odjevni predmeti samo su vanjski znakovi prepoznavanja pripadništva redu“, napomenuo je mons. Huzjak.

Biskup Huzjak je pozvao hrvatske vitezove i dame da poput bl. kardinala Alojzija Stepinca, njihovog zaštitnika, koji je i sam bio vitez Svetoga groba, nastave svjedočiti Krista uzornim kršćanskim životom u obiteljima, u društvu i na poslu, a svojim nesebičnim karitativnim djelovanjem još zauzetije doprinose opstanku kršćana u Isusovoj domovini.

Nadalje, bjelovarsko-križevački biskup je ukazao na činjenicu da što osoba obnaša veću funkciju u Crkvi i društvu, veća joj je i odgovornost. „Iz samog naziva koji su vitezovi dobili po Božjemu grobu, mjestu Isusova Uskrsnuća i pobjede nad smrću, proizlazi velika odgovornost“, kazao je.

Propovjednik je podijelio i osobno duhovno iskustvo s hodočašća u Svetu zemlju kada ga se kao mladog svećenika posebno dojmila upravo molitva na Božjem grobu, koji je za njega bio izvor duhovne snage.

Također je istaknuo kako je sv. Vid, čiji se blagdan slavi toga dana, bio podvrgnut mučenju zbog vjere u Isusa Krista, ali i da današnji kršćani u Svetoj zemlji i na Bliskom istoku trpe progone i nasilje zbog svjedočenja vjere.

Na misi se posebno molilo za mir u Svetoj zemlji. U molitvama vitezovi i dame posebno su se sjetili hrvatskog benediktinca Jeronima Brizića kojeg je nakon dugogodišnjeg djelovanja u Tabghi na Galilejskom jezeru prije 10 godina, 13. lipnja 2014. godine, na blagdan sv. Ante Padovanskog, u 93. godini života, Bog pozvao k sebi. „O. Jeronim može biti uzor svim hrvatskim franjevcima u Svetoj zemlji da propovijedanjem i svjedočenjem evanđelja preobražavaju društvo u kojem žive te s nesmanjenim žarom čuvaju sveta mjesta i skrbe o hodočasnicima“, poručio je biskup Huzjak.

Na kraju mise prisutni su izmolili molitvu Majci Božjoj Kraljici Palestine, zaštitnice Reda.

Nakon mise, za nove pripravnike i pripravnice koji još nisu bili u Glogovnici organiziran je obilazak kulturnih romaničkih spomenika sepulkralaca pod stručnim vodstvom viteza Vladimira Palošike. Među ostalim, pojasnio im je kako je na toj lokaciji pronađeno pet kamenih romaničkih reljefa koji su nijemi svjedoci sepulkralske nazočnosti u Glogovnici, a ubrajaju se među najvažnije primjerke romaničkih skulptura na tlu kontinentalne Hrvatske.