BISKUP I SVEĆENICI NA PETICIJI HONOS-a

Zagreb, 15. 3. 2002. (IKA) – Dio domaćeg dnevnog tiska danas je objavio “Zahtjev 150 hrvatskih uglednika Vladi RH u slučaju Gotovina”, a kojega je inicirala Udruga za zaštitu vrijednosti Domovinskog rata – HONOS. U Zahtjevu se traži da hrvatska Vlada odbije izručenje generala Ante Gotovine na temelju optužnice Haaškoga suda te da od Haaškog tužiteljstva zatraži obustavljanje kaznenoga progona protiv njega na temelju podignute optužnice. U Zahtjevu, koji su potpisali pripadnici raznih zanimanja – od akademika do nogometaša, ističe se da u optužnici Haaškog tužiteljstva nema nikakvih istraženih materijalnih činjenica koje bi ukazivale na zločine, ali mu se na teret kao zločin stavlja sama operacija “Oluja” koja to, kako se navodi, nipošto ne može biti, jer se radilo o legitimnom pravu hrvatske države da oslobodi okupirani teritorij. Napominje se i da je optužnica protiv hrvatskog generala politički motivirana.
Zahtjev su, među ostalima, potpisali gospićko-senjski biskup Mile Bogović, te nekoliko uglednih hrvatskih teologa i svećenika: dr. Adalbert Rebić, don Živko Kustić, dr. Šimun-Šito Ćorić, vlč. Zlatko Sudac i don Petar Šimić. Od predstavnika ostalih vjerskih zajednica Zahtjev je potpisao i muftija Šefko ef. Omerbašić.
Zamoljen komentirati činjenicu da se našao na spomenutom Zahtjevu gospićko-senjski biskup Bogović je za našu agenciju izjavio:
“Potpisao sam Zahtjev koji je formulirao HONOS jer smatram da je on opravdan. Žao mi je da smo došli dotle da je potrebno Vladi RH slati ovakve zahtjeve, jer bi s ovakvim zahtjevima ona trebala samoinicijativno ići prema međunarodnim organizacijama i Haškom sudu. Ispravnost ovog Zahtjeva osobno meni nije upitan. Kada mi je predloženo da stavim svoj potpis, nisam dvojio trebam li potpisati kao Mile Bogović. Netko će postaviti pitanje trebam li ja kao biskup davati podrške ovakvim zahtjevima. U skladu sa svim onim što sam do sada govorio i pisao, a što je također rečeno u zajedničkim biskupskim izjavama, učinilo mi se nekorektnim da u ovim časovima uskratim svoj potpis i svoju podršku inicijativi HONOS-a. Zato je neopravdano svako lijepljenje stranačkih etiketa uz moje ime. Svrstavam se jednostavno među one koji su spremni braniti prava ugroženih”, rekao je gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović.
Obrazlažući svoj potpis na Zahtjevu profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu dr. Adalbert Rebić, koji je u tijeku Domovinskog rata bio ministar za izbjeglice, rekao je: “Moj je stav da Haaški sud nema pravo suditi građane jedne države ako su se zločini dogodili na području te države. Ako zločini eventualno i počinjeni za njih je nadležno sudstvo te države. Haag neka sudi počinitelje onih zločina koji su izvršeni izvan granica neke države, kao što je to slučaj s Miloševićem. Haag nema prava suditi ljude koji su branili svoju domovinu. Sud u Haagu je neobjektivan jer sudi u unaprijed zadanim političkim okvirima, primjerice agresija Republike Hrvatske na Bosnu i Hercegovinu, što ih diktiraju protuhrvatski lobiji. Tako se dogodi da Hrvati čekaju na suđenje za navodne zločine i po nekoliko godine a onda ih se pusti na slobodu bez ikakve isprike i naknade. Što se tiče egzodusa Srba za vrijeme akcije Oluja svjedok sam da Srbe nisu tjerali pripadnici Hrvatske vojske već su to činili martićevci. Ako je koji Hrvat kriv za zločine neka mu sudi domaće sudstvo”, rekao je dr. Rebić dometnuvši na kraju kako su se SAD nedavno usprotivile Haaškom sudu.
Don Živko Kustić dugogodišnji urednik “Glasa Koncila” i naše agencije izjavio je kako je Zahtjev potpisao jer smatra da je optužnica protiv hrvatskog generala Ante Gotovine, kakva mu je poznata iz novinskih napisa, sastavljena kao optužnica protiv same akcije Oluja, što onda dovodi u pitanje legitimitet same te akcije, a to smatra nedopustivim.
Svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije dr. Drago Šimundža kao jedan od razloga potpisivanja Zahtjeva istaknuo je činjenicu da se iz optužnice ne vidi ni jedan osobni zločin generala Gotovine. (j03370sa/tš)