Istina je prava novost.

BISKUP KOMARICA APELIRA NA RADOVANA KARADĆIŠA DA ZAUSTAVI NASILJE PROTIV KATOLIĐKE CRKVE "U~inite ono, čto vrlo lako možete, a kao deklarirani hričđanin i treba da u~inite: omoguđite nam da i dalje živimo kao miroljubivi ljudi sa svojim ljudskim dostojan

stvom i pravima na načim stoljetnim ognjičtima!" Banja Luka, 19. 7. 1995. (IKA) - Banjolu~ki biskup Franjo Komarica uputio je pismo predsjedniku "Republike Srpske" Radovanu Karadžiđu, moleđi ga da zaustavi "radikalno zatiranje Katoli~ke Crkve na ovim pr

stvom i pravima na načim stoljetnim ognjičtima!”
Banja Luka, 19. 7. 1995. (IKA) – Banjolu~ki biskup Franjo Komarica uputio je pismo predsjedniku “Republike Srpske” Radovanu Karadžiđu, moleđi ga da zaustavi “radikalno zatiranje Katoli~ke Crkve na ovim prostorima, gdje je ona prisutna viče od jednoga tisuđljeđa”. Podsjeđajuđi na miroljubivost katoli~koga i nesrpskog stanovničtva na banjolu~kome podru~ju, biskup upozorava da je potpuno uničteno ili onesposobljeno 20 župnih crkava i 22 podru~ne crkve. Tečko su očteđene 2 župne i 13 podru~nih crkava. Lakče je očteđeno 8 župnih i 8 filijalnih crkava, a tečko je očteđeno 27 pastoralnih centara, župnih i samostanskih zgrada, dok je desetak katoli~kih grobalja oskrvnjeno. Najnovije nasilje protiv Katoli~ke Crkve dogodilo se, isti~e biskup Komarica, 12. srpnja u Mrkonjiđ Gradu, u kojem je veđ prije dvije godine spaljena župna crkva sv. Filipa i Jakova. Prije nekoliko dana, predsjednik Srpske Demokratske Stranke u Mrkonjiđ Gradu dr. Luka Đuliđ, naredio je ručenje crkvene ograde, koju su zatim odvezli u dvoričte poduzeđa “Gradnja”. Ćupniku i župnome vijeđu je re~eno kako je “velik pritisak od strane srpskih boraca, da se katoli~ka crkva mora ukloniti iz Mrkonjiđ Grada”, a neslužbeno se doznaje kako opđina na mjestu crkve želi sagraditi tržnicu.
“Pitam Vas, kao najodgovorniju politi~ku osobu i kao pravoslavnog hričđanina: da li je to doista stav Srpske Demokratske Stranke i Vas osobno? Znam da se tako, nažalost, veđ dogodilo s mojim crkvama u nekim drugim mjestima gdje nam je pristup vlastima do sada bio onemoguđen. Ali, da se to sada narešuje i u ovom gradu, u kojem je (kao i na mnogo drugih mjesta), katoli~ki župnik za vrijeme II. svjetskog rata spasio živote i imovinu mnogim pravoslavnim Srbima (mešu ostalima i Peri Arežini, ocu književnika Duka Arežine), doista ne može služiti na ~ast onima koji to sada ~ine u ime istoga srpskog naroda! Dok sam se osobno zauzeo kod opčtinskih vlasti i predstavnika HDZ u Livnu da se tamočnja, požarom djelomi~no očteđena, pravoslavna crkva popravi i dok su se tamočnji katoli~ki sveđenici potrudili da spase od uničtenja sve dragocjenosti iz te crkve, ovdje opđinski i strana~ki predstavnici srpskog naroda narešuju potpuno uničtenje zadnjih tragova katoli~kih crkava!? U ime kojega boga se to ~ini? U ime hričđanskog, u kojega Vi vjerujete – sigurno ne! Hođete li i Vi odobriti ove i sli~ne postupke lokalnih vlasti, koji idu za potpunim uničtenjem Katoli~ke Crkve u ovoj opčtini i drugdje gdje je to slu~aj?”, pita se biskup Komarica, upozoravajuđi kako je prije tjedan dana spaljena crkva sv. Josipa u Banjoj Luci, osma uničtena katoli~ka crkva u posljednjih dva mjeseca.
Banjolu~ki biskup u pismu Radovanu Karadžiđu svjedo~i kako je Caritas od 1. travnja do 15. svibnja skrbio za 40.000 Hrvata, Srba i Muslimana na banjolu~kome podru~ju, kojima je zbog srpske blokade humanitarne pomođi, kroz ta tri mjeseca po osobi podijelio samo 4,5 kg hrane. Na kraju pisma, koje je prosliješeno i apostolskoj nuncijaturi u Sarajevu i Svetom arhijerejskom sinodu u Beogradu, biskup Franjo Komarica poziva predsjednika “Republike Srpske”: “U~inite ono, čto vrlo lako možete, a kao deklarirani hričđanin i treba da u~inite: omoguđite nam da i dalje živimo kao miroljubivi ljudi sa svojim ljudskim dostojanstvom i pravima na načim stoljetnim ognjičtima!”.