Istina je prava novost.

BISKUP KOMARICA NA OBLJETNICI SMRTI MUČENIKA IZ PRESNAČE

Presnače, 13. 5. 1999. (IKA) - Misu zadušnicu za pokojnog svećenika Filipa Lukendu i sestru milosrdnicu Ceciliju Grgić, koji su 12. svibnja 1995. spaljeni u prostorijama župnoga pastoralnog centra u župi Presnače, predvodio je 12. svibnja u toj župi ban

Presnače, 13. 5. 1999. (IKA) – Misu zadušnicu za pokojnog svećenika Filipa Lukendu i sestru milosrdnicu Ceciliju Grgić, koji su 12. svibnja 1995. spaljeni u prostorijama župnoga pastoralnog centra u župi Presnače, predvodio je 12. svibnja u toj župi banjolučki biskup Franjo Komarica zajedno s još dvanaestoricom svećenika. Župna crkva i svetište sv. Male Terezije tada je srušeno. U misnom slavlju sudjelovalo je i sedam sestara milosrdnica, prevođenih provincijalnom glavaricom s. Vitomirom Biljaka. U svojoj propovijedi biskup se osvrnuo na teška zbivanja koja su zadesila tu župu, ali i cijeli banjolučki kraj u tijeku “krvavog svibnja” 1995. godine. Naime, bilo je to vrijeme ubijanja, rušenja, paljenja, istjerivanja iz kuća i stanova. Fra Alojzije Atlija smrtno je stradao u rušenju crkve i spaljivanju franjevačkog samostana na Petrićevcu u noći s 5. na 6. svibnja 1995. U svibnju 1995. srušena je župna crkva u Trnu, a spaljen je i župni pastoralni centar. Srušeno je i spaljeno u to vrijeme i više područnih crkvi.
Biskup Komarica na početku misnog slavlja blagoslovio je obnovljenu vjeronaučnu dvoranu, koja će ubuduće služiti toj župi kao bogoslužni prostor. Za sam događaj blagoslova i obljetnicu smrti vjernici župe Presnače pripremali su se zajedno sa svojim župnikom Zvonkom Brezovskim trodnevnicom koju su predvodili mons. Kazimir Višaticki, mons. Karlo Višaticki i mons. Miljenko Aničić.
“Unatoč svemu, Bog sve vodi svojim promislom. Dokazuje to i činjenica da se ne samo župa Presnače, nego i druge župe obnavljaju i duhovno i materijalno”, istaknuo je biskup u svojoj propovijedi. Nakon misnog slavlja, svećenici, sestre i vjernici pohodili su grobove pokojnih mučenika. U poslijepodnevnim satima provincijalka s. Vitomira obišla je prostorije svog samostana u Banjoj Luci, u kojemu su još uvijek smještene srpske izbjeglice.