Varaždin, 23. 5. 2001. (IKA) – U povodu obilježavanja 80. obljetnice Hrvatskoga kulturnog društva “Napredak” iz Varaždina održane su u utorak, 22. svibnja, tribine u Ivancu i Čakovcu na kojima je banjalučki biskup dr. Franjo Komarica govorio o temi “Nužni preduvjeti za sretnu budućnost hrvatskoga i drugih naroda u Bosni i Hercegovini”. U amfiteatru ivanečke srednje škole na početku tribine predsjednik varaždinskog HKD “Napredak” prof. Ivan Bošnjak govorio je o aktivnostima i rezultatima tog društva koji su ostvareni posljednjih nekoliko godina. Govoreći o glavnoj temi biskup Komarica istaknuo je kako su najvažniji preduvjeti za sretan i miran suživot u BiH poštovanje svih ljudskih prava i sloboda pojedinaca i vjerskih skupina, zatim omogućavanje povratka prognanih na svoja ognjišta, izgradnja porušenog i zapošljavanje te poticanje duhovnog ozdravljenja i oproštenja, odnosno pomirenja kako bi se stvorio zajednički suživot u međusobnom uvažavanju različitosti.
Nakon ivanečke tribine biskupa Komaricu i predsjednika Bošnjaka u Varaždinu je u gradskoj vijećnici primio varaždinski gradonačelnik Zlatko Horvat, dok je u Biskupskom ordinarijatu priređen susret s varaždinskim biskupom Markom Culejem i njegovim suradnicima na kojem je bilo riječi o aktualnom stanju u Banjolučkoj biskupiji.
Isti dan je večernju misu u prepunoj čakovečkoj župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa predvodio banjalučki biskup zajedno s biskupom Culejem i čakovečkim franjevcima. Nakon mise održana je u Katoličkom domu u Čakovcu tribina na kojoj su se uvodnim riječima obratili gvardijan čakovečkog samostana fra Ilija Mijatović, predsjednik prof. Bošnjak, član Upravnog odbora prof. Ivan Pranjić te predsjednik zagrebačke podružnice “Napretka” Berislav Topić. Zahvaljujući biskupu Komarici na svjedočenju hrabre ljubavi i vjere, izlagači su istaknuli kako je njegova upornost moralna vertikala i uporište svim prognanim i obespravljenima Hrvatima, ali i onima koji su ostali na svojim ognjištima u teškim godinama rata. Banjolučki biskup već je na samom početku izlaganja kazao kako BiH čezne za uvažavanjem temeljnih vrijednosti civilizacije: pravednosti, solidarnosti, slobode, demokracije i pravednog mira. Sveobuhvatna obnova u duhovnom i materijalnom pogledu, smatra dr. Komarica, obuhvaća prevažni proces pomirenja zavađenih, veću zaštitu obespravljenih, učinkovitu pomoć povratnicima u njihov zavičaj i nastavljanje življenja životom dostojnim čovjeka. O međunarodnim čimbenicima, ali i o samim stanovnicima BiH svih nacionalnosti ovisi hoće li i kada doći do ne samo prividnog, nego stvarnog izlječenja rana prošlosti, jer će u protivnom one ponovno prokrvariti novim tragedijama. Tragična ratna zbivanja napravila su od BiH vrlo ozbiljno krizno žarište, koje treba brzu i učinkovitu pomoć međunarodne zajednice u rješavanju aktualnih napetosti i ispravljanju nepravde, te u postizanju postojanog rješenja za izgradnju stabilne zone mira na cijelom području. Stoga biskup Komarica ističe konkretno djelovanje, kao što je jamčenje temeljnih ljudskih prava, provođenje demokratskih načela, izgrađivanje civilnog društva, poticanje uvažavanja i unapređenja dobrosusjedskih odnosa, pregovora i dijaloga i izbjegavanje primjene sile. Nužnim preduvjetom izlagač smatra proces pomirenja: opraštanje i kajanje s ciljem izgradnje civilizacije ljubavi i istinskog mira. Svima obespravljenima mora se jednako učinkovito pomoći da što prije dođu do svojih neupitnih osnovnih prava i sloboda, a onima nepravedno prognanima siguran povratak u svoje domove. No, trenutno stanje pokazuje da je još dalek put do toga. Počinitelji destrukcije čak se i nagrađuju, a njihove žrtve se i dalje kažnjavaju. Skoro sva temeljna ljudska prava i slobode mnogim stanovnicima BiH još su uvijek pogažena, kazao je banjolučki biskup. Posebno se to odnosi na pravo na zavičaj, vlasništvo, rad i zaradu, na vlastiti nacionalni ili kulturni identitet, na vjersku slobodu, na socijalno osiguranje, na odgoj i obrazovanje djece i dr. Zbog odsustva političke volje vlasti, povratak prognanih Hrvata teče desetak puta sporije od povratka Muslimana Bošnjaka u entitet RS i Srba u Federaciju BiH. Tako se zbog neshvatljive sporosti ispravljanja nepravde na područje RS vratilo tek oko 3.800 Hrvata od 220.000 prognanih, dok broj povratnika Bošnjaka iznosi oko 46 tisuća, a povratnika Srba u Federaciju BiH 52 tisuće. Na kraju izlaganja biskup Komarica kazao je kako vjeruje da je interesu međunarodnih čimbenika da se čitava ova regija učini zonom pravednog, istinskog i dugotrajnog mira, umjesto dosadašnjeg višestoljetnog tinjajućeg bureta baruta. Budućnost BiH ovisi prvenstveno o međusobnom ponašanju i uvažavanju ljudi i naroda koji tamo žive. Nema sigurnijeg puta u budućnost osim puta istinskog pomirenja koji je preduvjet žuđenog i potrebnog pravednog mira. Put mira je put nenasilja koje omogućuje međusobne susrete i komunikaciju među narodima. Također, budućnost BiH ovisi o vjerodostojnosti njezinih graditelja i mirotvoraca, domaćih i stranih, istaknuo je biskup Komarica zaključivši kako bi se vjernici, bilo kršćani ili muslimani, koji vjeruju u Boga, zajedničkog Oca svih ljudi, Boga čovjekoljupca i mirotvorca, trebali prvi osjećati pozvanima da utiru put pravednom miru kroz učinkovit rad na međusobnom pomirenju. (i05441hr/jbk/mjb)