Banjolučki biskup Franjo Komarica u razgovoru za Dubrovački vjesnik (13. rujna) osvrnuo se na stanje u banjolučkoj regiji i povratak izbjeglica, ocijenivši da je od prije nekoliko mjeseci primjetno užurbanije vraćanje kuća i stanova Hrvatima, za razliku od prije kad se puno njih željelo vratiti, ali je postojala blokada povratka imovine.

Dodao je da nikako ne može isključiti perfidnu igru da se ciljano što manje Hrvata vrati nazad u svoj zavičaj, na prostor banjolučke regije, odnosno sjeverne Bosne i Posavine, što je, prema njegovoj ocjeni, dovoljno dramatično i što će se sigurno odraziti na budućnost te regije, pri čemu je mislio i na BiH, ali i čitavu Hrvatsku. Napomenuo je i da ne može nikako razumjeti da se međunarodno pravo drugačije primjenjuje u zapadnoj Europi i Americi, a drugačije u Bosni i Hercegovini.
Na pitanje koliko Hrvati u Banjoj Luci mogu sigurno živjeti, odgovorio je da što se tiče fizičke sigurnosti u posljednjih nekoliko godina nije bilo većih neugodnosti, ali još uvijek ima administrativnih odbijanja i zakidanja, tako da ljudi traže svoj stan ili kuću po 20, 30 pa i 50 puta. Što se tiče susjedskih odnosa, ocijenio je da se uglavnom ponovno rađaju prijašnji međuljudski pozitivni odnosi.

No, ukazao je na probleme ekonomske prirode, jer se Hrvatima tamo puno teže zaposliti nego Srbima. Napomenuo je i da se pokušava iznova senzibilizirati hrvatske tvrtke koje su se vratile u banjolučki kraj da barem oni zaposle nekog Hrvata, no i kod njih se nailazi na gluhe uši.
Hrvati nužno pripadaju Bosni, kroz prošlost su Hrvati bili sastavni dio Bosne i oni tu moraju naći svoje mjesto i u budućnosti, zaključio je, napomenuvši da stoga svi Hrvati koji Bosnu smatraju svojim rodnim krajem i domovinom moraju biti dodatno potaknuti od svih benevolentnih, u prvom redu Hrvata, ali i drugih plemenitih ljudi i demokrata, da zasuču rukave i u svakom pogledu obnavljaju tu zemlju i materijalno i duhovno. Osvrnuvši se na posjet Svetoga Oca Banjoj Luci, biskup Komarica kazao je da je Papa svojim dolaskom zadužio i katolike, ne samo Banjolučke biskupije, nego i čitave Bosne i Hercegovine, zadužio je i susjede pravoslavne Srbe i Muslimane, međunarodnu zajednicu, ali i katolike u hrvatskom narodu i sve one koji bi trebali pomoći u ispravljanju velike nepravde koja se tamo dogodila i konstruktivno i odlučno se založiti za ozdravljenje jednoga još uvijek vrlo bolesnog stanja nastalog nakon rata. (ika-kj)