Banja Luka, (IKA) – Osvrnuvši se na značenje pohoda Svetoga Oca za Hrvate, katolike, ali i ostale narode u BiH, banjolučki biskup Franjo Komarica u razgovoru za Tiskovnu agenciju Banjolučke biskupije (TABB) izjavio je
da je siguran da Papa zna aktualnu situaciju koja je više nego dramatična, jer u nedavnom su ratu Hrvati i katolici Banje Luke, banjolučke regije i jednog većeg dijela Bosne drastično kažnjeni progonom s rodnih ognjišta. Naravno, i drugi su protjerani, ali njima se omogućuje da se u daleko većem broju vraćaju svojim domovima, pojasnio je biskup, napomenuvši da je evidentno i potpuno začuđujuće da se jako malo Hrvata vraća. Ističući da sasvim sigurno nešto nije u redu s poratnom BiH te da se, po njegovom sudu, dramatično nepravilno pristupilo liječenju ratnih rana, biskup Komarica izjavio je da ono što on zna, a što se često namjerno sakriva od javnosti, o čemu se ne govori po medijima, je činjenica da neki utjecajni pojedinci ne žele graditi pravedan mir, oni ne žele istinu iznijeti na vidjelo, ne žele ispraviti veliku nepravdu nanesenu ljudima. Stoga, kazao je biskup, dolazak Svetog Oca u Banju Luku, s neskrivenom radošću, očekuju katolici, Hrvati i drugi.

Ističući da Papa dolazi u Banju Luku, grad iz kojega su na dramatični način protjerani starosjedioci, Hrvati i drugi, te da je gotovo 80-tak tisuća Hrvata protjerano s prostora cijele Banjolučke biskupije, a nije ih se vratilo ukupno ni 7.000, a na područje RS ni 2.000, biskup Komarica kazao je da sve to nije nepoznato Svetom Ocu te da on sigurno u svojoj bolesti i odmaklim godinama želi poručiti obespravljenim ljudima, onim poniženima, prezrenim da nisu od Boga prezreni, nisu od Pape prezreni. Ako su ih drugi zaboravili, ponajprije oni koji su bili dužni za njih se brinuti, i lokalni i međunarodni politički predstavnici, Papa ovim želi pokazati da ih nije zaboravio, rekao je.
Izražavajući radost što će Papa proglasiti blaženim Ivana Merza u Banjoj Luci, a ne u Rimu ili nekom drugom gradu, biskup Komarica kazao je da je to izvanredni, neiskaziv Božji dar svima katolicima, ali i svim drugim ljudima dobre volje. Banja Luka će proglašenjem Ivana Merza dobiti neke sasvim drukčije epitete nego one što su se u devedesetim godinama vezali za nj: mrak, zločin nad čovjekom, preziranjem Boga i Božjih zakona i dubokim preziranjem vlastitog sugrađanina-starosjedioca, pojasnio je, upozorivši da još uvijek skoro pola rođenih Banjolučana, ne živi u Banjoj Luci, a najmanje ima katolika. Ističući da Papa dolazi u Banju Luku katolicima, a banjolučkih katolika nema jer im se svih ovih proteklih godina nije dopuštao povratak u domove, biskup Komarica kazao je da je to apsurdna karakteristika tog jedinstvenoga i velikog događaja za Banju Luku, jer su za proglašenje blaženim najdičnijeg Banjolučanina upravo najzaslužniji oni Banjolučani koji su brutalno protjerani iz svog grada i nisu se do danas mogli vratiti.
Na pitanje kakvo ozračje pred dolazak Pape vlada u Banjoj Luci, medijima RS i među pukom, biskup je odgovorio da primjećuje po reakcijama ljudi, koji rade na pripremi Papina dolaska, a nisu katolici, da se istinski trude, da to ne rade preko volje, da i oni žele sa svoje strane iskreno pridonijeti uspjehu Papina pohoda. Vidio sam po reakcijama domaćih političara i velikog broja domaćih medija da su iskreno i dobronamjerno pristupili pripravi ovog događaja, rekao je. No, spomenuo je da ima i nekih koji negoduju i neprimjereno se izražavaju o čovjeku kojeg visoko cijeni cijeli svijet koji ponavljaju neistine iz, kako je kazao, tko zna kojih lažnih i sumnjivih izvora i tako zapravo zagađuju svoju okolinu.

Na pitanje vjeruje li da će Papin pohod Banjoj Luci “otvoriti vrata”, ako ne za povratak, u koji mnogi više ne vjeruju, onda bar za bolje razumijevanje i neponavljanja nikada više užasnih stradanja ljudi, biskup je odgovorio da više ništa neće biti isto poslije 22. lipnja, te da dolazak Pape i prolazak kroz sve umjetno stvorene barijere i zidove, zidove nepovjerenja i neprijateljstva među narodima, znači otvaranje stvarnih vrata za pobjedu zajedništva, dobra i ljubavi, poštenja i pomirenja, povjerenja, uvažavanja drugog i drugačijeg, vrata približavanju ljudi. Izrazio je također uvjerenje da će i mnogi koji su bili do sada neodlučni u traženju svog prava na povratak dobiti novi podstrek za povratak svome domu. Izrazio je i nadu da će i mnogi od onih koji su bili bez volje da omoguće povratak i dostojanstven život drugim promijeniti dosadašnji stav. Biskup je izjavio da posebno očekuje od pojedinih međunarodnih predstavnika i bih političara, da skinu sa sebe jednu duboko nehumanu masku koju su do sada imali u ponašanju prema prognanicima i izbjeglicama. Prema ocjeni banjolučkog biskupa, dramatično je i nepravedno da se tako malo Hrvata, odnosno katolika, nalazi danas u Banjoj Luci i okolici. Od prijeratnih 40-tak tisuća sada ih je jedva oko 3.400, a na području entiteta RS, koji pripada Banjolučkoj biskupiji, od prijeratnih 80-tak tisuća jedva 7.000.