BISKUP KOMARICA POHODIO PROGNANE POSAVLJAKE
Slavonski Brod (IKA )
Slavonski Brod, 25. 4. 1998. (IKA) - Banjolučki biskup Franjo Komarica pohodio je 24. travnja, u sklopu vjerskoga i kulturnog događanja "Dani Plehana" u povodu blagdana sv. Marka, zaštitnika plehanske župe i samostana, prognane bosanskoposavske vjernike
Slavonski Brod, 25. 4. 1998. (IKA) – Banjolučki biskup Franjo Komarica pohodio je 24. travnja, u sklopu vjerskoga i kulturnog događanja “Dani Plehana” u povodu blagdana sv. Marka, zaštitnika plehanske župe i samostana, prognane bosanskoposavske vjernike u Slavonskom Brodu. Tom je prigodom biskup Komarica predvodio svečano misno slavlje u klaustru slavonskobrodskoga franjevačkog samostana. Misu u kojoj je sudjelovalo mnoštvo prognanih Posavljaka, suslavili su gvardijan plehanskoga i slavonskobrodskog samostana fra Egidije Biber i fra Ivan Ćurić, te još pet svećenika iz Bosanske posavine. Biskup Komarica u propovijedi je govorio o liku kršćanina danas, koji kao Kristov učenik mora biti svjestan da je baštinio Boga živoga i da je kao takav sugraditelj Božjega nauma na zemlji. Istaknuo je kako živimo u svijetu odbacivanja Boga i brutalnog gaženja čovjeka. “Valja se upitati tko je sve kriv za gaženje svakog čovjeka, ne gledajući ni naciju ni vjeru. Čovjek je kao slika Božja ugrožen u cijeloj Europi, kakvo čudo da je ugrožen u Derventi, na Plehanu u Banjoj Luci, u Bosni ili Hrvatskoj”. Biskup je također upozorio da bi se kršćani danas trebali biti spremni solidarizirati sa svima obespravljenim i patnicima, u čemu često zakazuju. Osvrnuo se i na izgrede u Derventi na blagdan sv. Jurja “gdje su ljudi strašno ponovno izmanipulirani i dignuti jedni na druge”. Unatoč tome, biskup Komarica pozvao je Plehančane na praštanje koje je, prema riječima pape Ivana Pavla II, “jedini, nezaobilazni i nužni životni put”.
Nakon mise biskup Komarica otvorio je izložbu Zlatka Ugljena “Nove vizije Plehana”, a uvodnu riječ održao je povjesničar dr. fra Andrija Zirdum. Dr. Zirdum postavio je pitanje: “Što činiti da mi zbog svojih pogleda na crkvene građevine, temeljenim uglavnom na baštini 19. stoljeća ne nanesemo štetu svojim potomcima, koji upravo ulaze u 21. stoljeće sa svim suvremenim duhovnim, tehničkim i graditeljskim dostignućima?”, te je istaknuo da će i nove crkve u plehanskom kraju biti “suvremene, praktične i znakovite”.