Banja Luka, (IKA) – Banjolučki biskup i predsjednik BK BiH dr. Franjo Komarica primio je 16. prosinca u Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci zamjenika šefa misije OESS-a u BiH veleposlanika dr. Viktora A. Tkachenka i njegovu višečlanu pratnju. Kako prenosi KTA, u dugome i otvorenom razgovoru veleposlanik Tkachenko zanimao se za rad međureligijskog vijeća u Banjoj Luci, ističući “veliku ulogu predstavnika vjerskih zajednica u liječenju posljedica rata”. Biskup Komarica i tom je prigodom morao ponavljati nebrojeno puta izraženu dramatičnu istinu o miroljubivom držanju katoličkog pučanstva u tijeku ratne tragedije i o upornom radu na zaustavljanju ratne stihije, kako svećenika i redovnika, tako i biskupa. I nakon rata, svih osam godina jednako se dosljedno radi na procesu praštanja i pomirenja, kao i ispravljanju velikih nepravdi, posebno prema prognanicima i izbjeglicama, kazao je biskup i istaknuo: “Nikada nisam i neću tražiti pravdu samo za katolike, nego jednako za svakog obespravljenog čovjeka bez obzira na njegovu vjersku i nacionalnu pripadnost ili ideološko opredjeljenje”. Biskup je nadalje svojim sugovornicima sa žaljenjem kazao kako uglavnom nije bilo nikakvoga pozitivnog odjeka niti od strane domaćih, niti međunarodnih političara kad je u pitanju zajednički nastup službenih predstavnika katoličke i pravoslavne Crkve te Islamske i Židovske zajednice. Na prijedlog veleposlanika Tkachenka da “biskup i svećenici više pomognu vjernicima u njihovim potrebama”, biskup je pojasnio da su i do sada ti ljudi dobivali pomoć preko biskupijskog Caritasa, a da se domaće vlasti skoro uopće nisu trudile oko pomoći preostalim katolicima, niti onim rijetkim povratnicima, od oko 70.000 prognanih i izbjeglih, koji su se, unatoč mnogobrojnih prepreka uspjeli vratiti. “Zašto međunarodna zajednica uporno kažnjava Hrvate, koji su uglavnom i katolici, koji se žele vratiti u svoj zavičaj, ne omogućujući im ni političku, ni pravnu, ni materijalnu pomoć? Zašto npr. u programu CARDS-a 2002. nije bio predviđen niti jedan cent, a kamo li euro za povratak bosanskih Hrvata? Za pohvaliti je što se Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Islamskoj i Židovskoj zajednici u RS i prije zakona o denacionalizaciji mogla na uporabu vratiti barem djelomično njihova oduzeta imovina, ali zašto se Katoličkoj crkvi do sada baš ništa nije vratilo od onoga što su više puta molili? Zašto se katolicima u jednoj od naših župa već osam godina uporno ne dozvoljava izgradnja porušene crkve i župne kuće, kad ti katolici ništa tuđe ne traže nego samo svoje?” – na ta svoja i mnoga druga slična pitanja biskup Komarica, kao ni mnogo put ranije, nije dobio pravog odgovora, samo obećanja “da će se OESS potruditi da od sada pomaže i katolicima”. Na prijedlog veleposlanika Tkachenka da biskup potakne katolike među političarima u RS da se više zauzmu za prava katolika, biskup Komarica je gorko primijetio da se “odlukama i kancelarije OESS-a u Banjoj Luci protjerane desetine katolika iz banjolučke regije nisu mogle vratiti u svoj rodni kraj, pa ih tako zapravo i nema među političarima” i istaknuo kako očekuje “od svakog političara, katolika i nekatolika, da jednako uvažava i pomaže svakog čovjeka, a ne samo pripadnike svoje nacije ili vjerske zajednice”. Na kraju razgovora biskup je svojim gostima izrazio bojazan da “izlomljeni kostur bosansko-hercegovačkog društva fatalno krivo zarašćuje, jer se nepravda ozakonjuje, a premalo se radi na svestranom opraštanju i pomirenju na temelju objektivne istine i jednakog prava za sve”. Sugovornici su se dogovorili da će nastaviti razgovore sljedeće godine.