Biskup Komarica primio promatrače Europske unije

Banja Luka, (IKA) – Banjolučki biskup Franjo Komarica primio je 26. veljače u prostorijama Biskupskog ordinarijata predstavnike Promatračke misije Europske unije za Bosnu i Hercegovinu Petera Krahla, iz analitičkog odjela glavnog ureda u Sarajevu, i Sebastiena Willema, šefa banjolučkog ureda.

Budući da je, prema Krahlovim riječima, “u tijeku proces pretvaranja entiteta Republike Srpske u multietničko društvo”, predstavnike EU zanima točan broj Hrvata – povratnika u Republiku Srpsku te mogući razlozi porazno niske stope povratka s kojim Međunarodna zajednica u BiH nije zadovoljna.

Predočivši najnovije službene crkvene podatke o broju katolika na teritoriju RS (6.752 katolika u 32 župe na području sjeverozapadnoga dijela RS te manje od 5.000 u 38 župa Vrhbosanske nadbiskupije i Trebinjsko-mrkanjske biskupije), biskup se upitao “je li to multietnička Republika Srpska u kojoj osam godina nakon rata, zajedno sa svim povratnicima, uglavnom starijim ljudima, ima nešto više od 5% prijeratnoga katoličkog pučanstva?” i zatim naveo niz konkretnih primjera političke, pravne i materijalne opstrukcije povratka katolika, Hrvata i drugih, od strane predstavnika vlasti entiteta RS, a uz znanje i odobrenje predstavnika Međunarodne zajednice u BIH.

Krahl se uglavnom složio s tvrdnjama biskupa Komarice, napominjući kako je prema službenim podacima, povrat imovine u RS gotovo u potpunosti završen. Biskup je odgovorio kako povrat imovine, koji je za katolike ažuriran tek u drugoj polovici 2003., ne znači i održivi povratak, zbog toga što ne postoji skrb mjesnih političara za povratnike ni gospodarski uvjeti za njihov normalan život, a spomenuo je i psihičke barijere za povratak kod nekih prognanika, jer su u njihovu rodnom kraju nerijetko na vlasti ljudi koji su provodili ili podržavali njihovo protjerivanje. “Bojim se da je vrijeme u kojem se moglo govoriti o većem povratku Hrvata u RS, nažalost, prošlo”, ustvrdio je biskup i upozorio kako na “prostoru entiteta RS, voljom svjetskih moćnika, definitivno nestaje povijesno najstariji narod – hrvatski, a s njim i Katolička crkva koja je od svih vjerskih zajednica na tom prostoru s najdubljim korijenima”.

Na tvrdnju svojih sugovornika kako je predstavnicima Međunarodne zajednice poznato da se on zauzima i za prava nekatolika, biskup je odgovorio: “To je moja dužnost i kao čovjeka i kao vjernika i kao katoličkog biskupa”.
Promatrači Europske unije zamolili su biskupa da se i dalje zauzima za obespravljene te su obećali potporu mogućim biskupovim prijedlozima koji bi olakšali položaj povratnika.