Banja Luka, (IKA/TABB) – Banjolučki biskup Franjo Komarica primio je 17. lipnja u Banjoj Luci šefa Misije OESS-a u BiH, veleposlanika Fletchera M. Burtona i višečlano izaslanstvo predvođeno višim predstavnikom šefa misije OESS-a u Banjoj Luci Alexanderom Chuplyginom.
Biskup Komarica zahvalio je veleposlaniku Burtonu na posjetu, te zaželio da se i ubuduće susreću, “jer ako se ljudi međusobno informiraju može biti dobrih rezultata iz toga”. Potom je upoznao izaslanstvo OESS-a s velikim brojem zahtijeva koje su podnijeli Hrvati-katolici koji se žele vratiti u BiH, te zamolio veleposlanikada potakne lokalne političare,kako bi se oni više zauzeli za održivi povratak svojih sugrađana. Zamolio je veleposlanika Burtona da potakne Europsku razvojnu banku da pusti novac u opticaj koji je od prošlogodišnje donatorske konferencije već prikupljen inamijenjen za obnovu i izgradnju kuća i infrastrukture za povratnike. Biskup je svoje goste također informirao o Međunarodnom skupu “Mir i pomirenje – korak naprijed”, koji je održan u Banjoj Luci i imao pozitivan odjek u domaćoj i svjetskoj javnosti, te da je već urodio određenim pozitivnim plodovima među regionalnim političarima. Jedan on tih plodova je i ideja o osnivanju Instituta za mir u Banjoj Luci.
Razgovarajući o još nekim drugim aktualnim pitanjima koja se odnose na život i djelovanje Katoličke Crkve u Banjoj Luci i u RS biskup Komarica je izvijestio delegaciju OESS-a o dosadašnjem vrlo uspješnom djelovanju Opće gimnazije pri Katoličkom školskom centru u Banjoj Luci. Spomenuo je kako su svi drugi KŠC-i sa svojim školama u FBiH na budžetu tamošnjih kantona što se tiče plaća djelatnicima, a jedino škola KŠC u RS nije na budžetu. Tako se ona našla u teškoj novčanoj krizi i prijeti joj obustavljanje daljnjeg rada, ukoliko nadležne gradske i entitetske institucije, koje inače veoma hvale rad škole, ne budu imale više sluha za pozitivno rješavanje ovog problema.
Veleposlanik Burton je rekao da Misija OESS-a želi razgovarati o povratku osobito Hrvata, kojih se svih ovih godina najmanje vratilo. Informirao je biskupa da je tijekom dana u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice u Sarajevu razgovarao s Mariom Nenadićem, savjetnikom ministra Ljubića, i osvjedočio se kako se mnogi prognani Hrvati doista žele vratiti. “Od četvorice prijavljenih za povratak trojica su Hrvati”, rekao je. Posebno je istaknuo kao lokalni političari i predstavnici međunarodne zajednicena rješavanju pitanja povratka trebaju raditi zajedno. “Obnova kuća je počela presporo, borimo se s birokracijom i financijama, ja sam razočaran procesom”, ustvrdio je veleposlanik Burton, te dodao da su provođenje Daytonskog sporazuma i pitanje povratka prognanih i raseljenih osoba međusobno usko povezani. Složio se s biskupom da Aneks 7 ni izdaleka nije proveden, osobito kad je u pitanju povratak prognanih Hrvata iz BiH, pa je tako doveden u pitanje trajni mir i pomirenje u zemlji.
Veleposlanik Burton je zahvalio biskupu za njegovu dragocjenu ulogu u organiziranju nedavne Međunarodne konferencije u Banjoj Luci, te je obećao svesrdnu pomoć ukoliko dođe do osnivanja Instituta za mir.
Jedan od članova delegacije nadodao je kako oni planiraju obilaziti razna mjesta na području oba entiteta s ciljem da senzibiliziraju i informiraju sve zainteresirane o Javnom pozivu za povratak, tj. za izgradnju i obnovu kuća i infrastrukture povratnicima. Javni poziv je otvoren do kraja kolovoza, a ima se dojam da mnogi prognanici i raseljene osobe nisu pravo informirani o svojim pravima na održivi povratak.
Također je biskupu obećano da će se osoblje kancelarije OESS-a u Banjoj Luci konkretno pozabaviti aktualnom situacijom s Općom gimnazijom KŠC u Banjoj Luci.
Veleposlanik Burton se još zanimao za biskupovo mišljenje glede popisa stanovništva u BiH, i kako će se ulazak Hrvatske u EU odraziti na Hrvate u BiH. Biskup je rekao kako se boji da se popisom stanovništva ne potvrdi nepravda učinjena prognanim i raseljenim osobama, jer zna “za mnogo slučajeva,kada prognanici i raseljene osobe pri povratku u svoja rodna mjesta nisu mogli izvaditi osobnu iskaznicu, jer ih je netko izbrisao iz matičnih knjiga. Također ima mnogo slučajeva kada je djeci vrlo teško dokazati da je očevina njihova, nakon što su im otac, odnosno majka umrli u progonstvu, a nisu prije toga uspjeli prepisati imanje na svoju djecu.”
Što se pak tiče skorog ulaska Hrvatske u EU “to se može pozitivno odraziti na bosanskohercegovačke Hrvate. Mnogi bi se sadašnji problemi mogli tada riješiti, ali za to treba imati obostrane političke volje”, zaključio je biskup.