Zagreb, 15. 4. 1999. (IKA) – Banjolučki biskup Franjo Komarica u pratnji svog vikara dr. Miljenka Aničića razgovarao je danas, 15. travnja, s hrvatskim potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova dr. Matom Granićem u Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu. U razgovoru je biskup Komarica iznio probleme s kojima se susreću prognani banjolučki vjernici u Republici Hrvatskoj, posebno neizvjesnost u kojoj se nalazi sve veći broj prognanih banjolučkih vjernika koji moraju napuštati dosadašnje privremene smještaje, a mnogi još ne znaju kamo se smjestiti. U tijeku susreta razgovaralo se i o mogućnostima povratka u banjolučku regiju onih prognanika koji to žele, o potrebi pomoći za obnovu kuća, te o životnim uvjetima Hrvata i ostalih katolika na tom području. Prigodom razgovora biskup Komarica je ministru Graniću uručio pismo.
U pismu biskup Komarica podsjeća kako je više puta upoznavao ministra Granića i njegova zamjenika Ivu Sanadera s teškim položajem i sudbinom desetina tisuća nasilno protjeranih i izbjeglih Hrvata katolika s područja banjolučke biskupije, kao i sjevernog dijela vrhbosanske nadbiskupije. Također, ministar je upoznat sa željom brojnih tisuća obitelji prognanika i izbjeglica, koje se žele vratiti u svoj zavičaj i “živjeti sa svim Ijudskim i građanskim pravima i slobodama”. Sve konkretnije podatke o tim obiteljima posjeduje Vikarijat banjolučke biskupije u Zagrebu. Biskup Komarica u pismu upozorava kako su se brojni Srbi vratili u Hrvatsku na čemu su radili i međunarodni predstavnici iz članka 11. Erdutskog sporazuma. Istaknuo je kako je u većem broju tih kuća smješten spomenuti broj Hrvata za čiju sudbinu ne postoji zanimanje ni kod domaćih ni kod međunarodnih političara. Više zanimanja za sudbinu tih prognanika pokazali su nedavno, kako je istaknuto u pismu, veleposlanici iz članka 11. na čelu s američkim veleposlanikom u RH. U razgovoru s njima je rečeno kako će se oni “dodatno potruditi oko što skorijega mirnog povratka u svoj zavičaj svih Hrvata koji se žele vratiti na područje Republike Srpske (RS), te da će upoznati svoje vlade s obzirom na materijalnu pomoć tim istim povratnicima”. Caritas banjolučke biskupije uspio je sa svojim suradnicima iz Europe i Amerike osigurati novčanu pomoć za izgradnju i obnovu više od 600 kuća za povratnike, te je do sada uspio izgraditi ili obnoviti više od 400 kuća, od kojih blizu 50 kuća u RS. Biskup upozorava kako brojni banjolučki prognanici na hrvatskom području dobivaju obavijesti o napuštanju dosadašnjeg smještaja, koji su dobili na u privremeno korištenje, te se veliki broj njih, zbog toga što ne znaju što činiti, javio Vikarijatu. Prema biskupovim riječima, u razgovoru s predstavnicima Republike Srpske postoji spremnost da se omogući povratak izvjesnog broja Hrvata katolika i to na područja, gdje ne moraju premještati Srbe. No, kako ističe banjolučki biskup, ne postoji nikakav politički dogovor s predstavnicima Hrvata u BiH ili u Republici Hrvatskoj. Oklijevanje glede povratka Hrvata u RS pokazuju, kako stoji u pismu, i predstavnici međunarodne zajednice u Republici Srpskoj “jer to nitko od službenih političkih predstavnika hrvatskog naroda od njih ne traži”. Biskup ponovno upućuje zamolbu ministru Graniću “da tim jadnim obespravljenim Ijudima konačno učinkovito pomognete u ostvarivanju jednog od njihovih osnovnih ljudskih prava, prava na zavičaj i prava na vlastitu imovinu”. U pismu je upozoreno kako je hrvatska Vlada obećala izgradnju 1.200 kuća Hrvatima povratnicima, ali na području Federacije BiH. Sam predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša prilikom jednog razgovora s biskupom Komaricom obećao je pomoć u izgradnji 100 kuća povratnicima koji se budu prijavili u banjolučkoj biskupiji za povratak. Stoga, “dodatno molim da ažurirate obećanu pomoć, ali i dodatnu za one povratnike, koji će se uz pomoć našeg Caritasa vratiti na područje Republike Srpske”.