Atena, 11. 6. 2001. (IKA/TABB) – Na poticaj ekumenskog patrijarha i Predsjedništva kršćanskih demokrata u Europskom parlamentu u pravoslavnoj akademiji u gradu Hania-Kolimpari na grčkom otoku Kreti održan je od 7. do 8. lipnja 2001. “Peti dijalog” predstavnika pravoslavnih Crkava i vodeće frakcije kršćanskih demokrata u Europskom parlamentu. Tema susreta je bila “Ljudska prava i uloga države i Crkve u izgradnji civilnog društva”. Na skupu je sudjelovalo stotinjak sudionika. Bilo je zastupljeno 14 pravoslavnih Crkava, među kojima i Srpska pravoslavna crkva. Među brojnim izaslanstvom europskih parlamentaraca bili su i predsjednik frakcije kršćanskih demokrata prof. Hans-Gert Poettering i dopredsjednik Wim van Velzen, a skup je pozdravio i aktualni grčki predsjednik Kostas Stephanopoulos. Jedno od predavanja, na temu “Uloga države i Crkve u izgradnji civilnog društva”, održao je bivši grčki predsjednik Konstantin Mitsotakis.
Prvi put su na takvom susretu sudjelovali i predstavnici Katoličke crkve i nekih drugih kršćanskih denominacija. Kao predstavnici Katoličke crkve u radu su sudjelovali kardinal Achille Silvestrini iz Vatikana, mons. Noel Trenor, stalni predstavnik Svete Stolice pri EU i banjolučki biskup Franjo Komarica.
Iz Republike Hrvatske bio je nazočan dr. Mate Granić, predsjednik stranke Demokratski centar (DC).
Na kraju dvodnevnog rada donesena je zajednička deklaracija sa zaključcima i smjernica u pogledu “Povelje Europske Unije o temeljnim ljudskim pravima” iz prosinca 2000., zatim uloge države i Crkve u izgradnji civilnog društva te daljnje suradnje ekumenskog patrijarhata i pravoslavnih Crkava sa frakcijom kršćanskih demokrata u EP.
Biskup Komarica je održao zapaženo predavanje na temu “Uloga Crkve i države u izgradnji civilnog društva” iz bosansko-hercegovačke perspektive. Njegovo je izlaganje je popraćen burnim pljeskom. Biskupa Komaricu skupu je predstavio predsjedavajući sjednice van Velzen kao “istinskog i vjerodostojnog branitelja ljudskih prava i dostojanstva svakog čovjeka, koji je sa svojim suradnicima ostao na svom mjestu i u najdramatičnijim danima rata u njegovoj domovini Bosni i Hercegovini”.
Biskup Komarica je između ostalog istaknuo da “u BiH danas žive mnogi ljudi koji nemaju ni državu, a kamoli osnovna ljudska prava premda je BiH međunarodno priznata još prije devet godina”. Istaknuo je “kontinuirano zauzimanje predstavnika Katoličke crkve u mnogim njihovim apelima za poštivanje ljudskog dostojanstva i osnovnih ljudskih prava i sloboda, pojedinačnih i kolektivnih”, kao i “trajno poticanje svećenika i vjernika na praštanje i pomirenje” i ekumensku i dijalošku otvorenost prema predstavnicima Srpske pravoslavne crkve i Islamske zajednice u BiH u tijeku i nakon rata. Predočio je nazočnima i sadržaje zajedničkih apela katoličkih biskupa i pravoslavnih episkopa iz BiH. Biskup Komarica je predložio skupu da se u svojoj deklaraciji založi za “jamčenje osnovnih ljudskih prava i sloboda i pojedincima i etničkim i vjerskim zajednicama, posebno prava na imovinu i zavičaj, za pospješivanje uloge vjerskih zajednica u procesu pomirenja na prostorima bivše Jugoslavije, za intenziviranje ekumenskih akcija među kršćanskim Crkvama i dijaloga s nekršćanskim zajednicama, te za bolje vrednovanje onih vrijednosti koje kršćanske Crkve i zajednice mogu ponuditi Europi i u 21. stoljeću, posebno duhovnost, milosrđe i solidarnost”.
Svakako je zanimljivo spomenuti da su svi ti biskupovi prijedlozi bili uvaženi i dodatno uneseni u završnu deklaraciju “vrlo odvažnog teksta za budućnost Europe”, kako je istaknuto u završnoj riječi tog vrlo značajnog međunarodnog i međureligijskog skupa. (I06182sa)