Banja Luka, 5. 8. 2000. (IKA/TABB) – Banjolučki biskup Franjo Komarica primio je u petak 4. kolovoza šefa regionalnog ureda Promatračke misije Europske zajednice u Banjoj Luci Jana Tonnya Pedersena u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci. U dužem otvorenom razgovoru bilo je riječi osobito o razlozima slabog povratka prognanoga i izbjeglog stanovništva, posebno Hrvata katolika s područja šire banjolučke regije. Biskup Komarica svoga je sugovornika upoznao sa sadržajem razgovora koje je posljednjih mjeseci vodio s predstavnicima Europske zajednice u Luxsemburgu, Brüsselu, Njemačkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i BiH, moleći od njih konkretnu, političku i ekonomsku, pomoć za tisuće obespravljenih ljudi banjolučke regije, kojima nisu osigurani ni najnužniji uvjeti za mirni povratak i nastavak života dostojnog čovjeka na vlastitim ognjištima. Ponovno je izrazio svoje “negodovanje i žalost što se na najveće žrtve rata – izbjeglice i prognanike – ne gleda kao na ljude, koji imaju svoje dostojanstvo i pravo na sva osnovna ljudska prava i slobode, nego kao na malo vrijedne predmete koje se zloupotrebljava za uske, sebične interese”.
“Zašto nam se konačno ne kaže, bilo od strane domaćih političara ili od predstavnika međunarodne zajednice, zbog kojih razloga se uporno kažnjava upravo ovdašnje katolike, koji su za vrijeme cijelog rata dokazali svoju miroljubivost na cijelom banjolučkom području? Ako smo krivi, neka nam se to dokaže, a ako nismo, a mi tvrdima da nismo, u ime kojih principa europske uljudbe bivamo kažnjavani oduzimanjem prava na temeljna ljudska prava i slobode, kao što su pravo na vlastitu imovinu, na zavičaj, na identitet, na naše crkve, samostane i župne stanove, na zaposlenje, itd.?”, pitao je i ovaj put, po tko zna koji puta, biskup Komarica predstavnike europske politike.
Pedersen je rekao biskupu da na ta njegova pitanja nema odgovora. Istaknuo je da su “za aktualno stanje u RS i BiH krivi prvenstveno domaći političari, koji ne pokazuju političku volju za stvaranjem pravne države, i koji dobivena financijska sredstva od međunarodne zajednice ne troše za najugroženije, ali i predstavnici međunarodne zajednice kod kojih ne rijetko vlada veliko neznanje kad je u pitanju prava situacija obespravljenih ljudi u BiH, napose u entitetu RS, kao i nejedinstveni interesi njihovih zemalja po pitanju konstruktivnog rješavanja budućnosti ove regije”. Također je istaknuo “potrebu dodatne edukacije svih onih koji obnašaju političke funkcije bilo na općinskoj ili entitetskoj razini”.
Biskup Komarica je predstavnika Europske zajednice upoznao s pastoralnim akcijama koje on zajedno sa svojim svećenicima već odavno poduzima na procesu praštanja, pomirenja i stvaranja poželjnog suživota na području svoje biskupije. Također mu je predočio mnogostruke, konkretne programe, koje provodi i planira Caritas Banjolučke biskupije u nedostatku onih političara, koji bi se brinuli za sudbinu povratnika Hrvata-katolika. Najavio je kako, zajedno sa svojim svećenicima, ozbiljno razmišlja o organiziranju dopunske nastave u prostorijama Biskupskog ordinarijata za djecu hrvatske nacionalnosti.