Krakov, (IKA/TABB) – Banjolučki biskup Franjo Komarica boravio je od 9. do 13. rujna u Poljskoj gdje je, na poziv krakovskog nadbiskupa kardinala Franciszeka Macharskog, sudjelovao u radu IV. Međunarodne konferencije: “Uloga Katoličke crkve u procesu europske integracije”. Konferenciju je organizirala Papinska akademija za teologiju iz Krakova zajedno s udrugama iz Poljske, Njemačke, Luksemburga i Belgije. S predavanjima, odnosno interventima nastupili su domaćin kardinal Macharski, predsjednik Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana kardinal Walter Kasper, moskovski nadbiskup Tadeusz Kondrusiewicz, dugogodišnji predstavnik Svete Stolice u Vijeću Europe sada apostolski nuncij u Burundiju nadbiskup Paul Gallagher, predsjednik i tajnik COMECE-a biskup Joseph Homeyer i mons. Noel Treanor, dosadašnji rektor Papinske akademije biskup Tadeusz Pieronek i rektor katoličkog sveučilišta u Lublinu prof. dr. Andrzej Szostek. Od političara su, između ostalih, izlagali predsjednik talijanskog parlamenta Pier Ferdinando Casini, poljski ministar vanjskih poslova Wlodzimierz Cimoszewicz te niz članova Europskog parlamenta.
U izlaganju na temu: “Kako ostvariti sigurnost u Europi: zajedno ili odvojeno?”, biskup Komarica upoznao je nazočne s tragičnim i dalekosežnim negativnim posljedicama pomanjkanja nužnog zajedništva u međusobnom uvažavanju kako među narodima bivše Jugoslavije i u Bosni i Hercegovini, tako i među sadašnjim velikim silama. Između ostalog je istaknuo da “poželjna izgradnja budućnosti Europe nije samo stvar političara, privrednika i trgovaca, nego se treba uvažiti i glasove drugih, konkretno: teologa, filozofa, umjetnika, pjesnika, odgojitelja, muškaraca i žena koji se žele zauzeti za obespravljene ljude i narode kao i za zaštitu čovjekove okoline”. Buduća Europa, rekao je predsjednik BK BiH, mora se truditi “ne samo oko svoje zemljopisne, privredne, monetarne i političke unije, nego i oko svoje kulturne i duhovne integracije, što nužno uključuje i reafirmaciju bogatoga duhovnog nasljeđa, koje se danas ne rijetko dovodi u pitanje, odnosno prepušta zaboravu”. Biskup je izrazio svoju razočaranost i prosvjed zbog “dvoličnosti i nevjerodostojnosti utjecajnih europskih političara”, zbog njihova “dopuštanja da se i danas na području europskog kontinenta – u BiH i u njenom susjedstvu sustavno i bezobzirno gaze i čovjekovo dostojanstvo i mnoga ljudska prava i slobode”.
Na izlaganje biskupa Komarice, kojega je organizator predstavio kao “autentičnog svjedoka istine o jednom vremenu i ambijentu” i kao “dosljednog branitelja obespravljenih ljudi bez razlike na njihovu etničku ili vjersku pripadnost”, reagiralo je više nazočnih europskih političara. Oni su zahvalili biskupu za njegovo “poznato zalaganje za istinu, pravdu i pomirenje u BiH”, ističući “važnu ulogu Crkve u poticanju odgovornih u politici i društvu da se više osjećaju suodgovornima za opće dobro u državi i za veći angažman oko ispravnog liječenja ratnih rana”.
Kardinal Kasper upozorio je na “krajnje ozbiljno stanje u BiH i zatražio od europskih političara da “učinkovitije pomognu biskupa Komaricu i Katoličku crkvu u BiH u njihovim mirotvornim naporima za dobro svih u toj izmrcvarenoj zemlji u našem susjedstvu”.
Na poziv biskupa Jana Walentyna Wieczoreka iz biskupije Gliwice u Šleziji, biskup Komarica je 11. rujna u središtu biskupije održao predavanje o aktualnoj situaciji u BiH s posebnim osvrtom na stanje domaće Katoličke crkve. Navečer je s biskupom Wieczorekom i pomoćnim biskupom opolskim Janom Kopiecom predvodio slavlje bdjenja uz proslavu blagdana Uzvišenja sv. Križa u više od 500 godina starom svetištu “Gora sv. Ane” nedaleko sjedišta biskupije Opole u Šleziji. Okupilo se više od 20.000 vjernika, većinom mladih s područja Šlezije te susjednih zemalja Njemačke i Češke Republike. U propovijedi, protkanoj podsjećanjem na “dramatične posljedice ideoloških zastranjenja i ugnjetavanja savjesti u minulom stoljeću u svojoj domovini i mnogim zemljama srednjoistočne i jugoistočne Europe”, biskup Komarica je istaknuo “nužnost postojanja savjesnih ljudi i savjesnih kršćana i za sadašnjost i budućnost i Poljske, Njemačke, Češke i cijele Europe”. Upozorio je na “opasnost od zamora i beznađa pred suvremenim kretanjima protivnim duhu Evanđelja u mnogim europskim zemljama”. Ustvrdio je kako “i dalje teče vrijeme za ispitivanje savjesti nas kršćana i u ovoj zemlji i u cijeloj Europi. Mi kršćani moramo pokazati svoje pravo lice i dokazati svoju vjerodostojnost, kako u osobnom životu tako i u zanimanju za opće dobro u našoj životnoj sredini”. Banjolučki biskup je sa svojom pratnjom 12. rujna pohodio biskupiju Legnica u Šleziji, u blizini granice s Njemačkom. U župi Ocice je predvodio koncelebriranu misu, a sudjelovao je i na misi u župi Zebrzydora koja je slavila Uzvišenje sv. Križa. U tim župama su vjernici iz nekadašnjih župa iz Prnjavorskog dekanata: Gumjere, Novog Martinca, Devetina, Rakovca, Kunove. Biskup Komarica zadržao se u društvu domaćih vjernika koji su i na misi i poslije pjevali na hrvatskom jeziku poznate pučke popijevke. U ponedjeljak 13. rujna biskup je u gradu Boleslawiecu slavio koncelebriranu misu u najstarijem samostanu “banjolučkih” sestara Družbe Klanjateljica krvi Kristove, koje su tu stigle zajedno s poljskim iseljenicima iz banjolučkog kraja 1946. g. i utemeljile kasnije posebnu provinciju. I s redovnicama se zadržao u dugom i srdačnom razgovoru. Na putovanju u Krakov biskup i njegova pratnja pohodili su i rodno mjesto pape Ivana Pavla II. Wadowice i crkvu u kojoj je kršten.