BISKUP KOMARICA U ŠVICARSKOJ I U POSJETU PROGNANIM BANJOLUEANIMA U HRVATSKOJ
Zagreb (IKA )
Zagreb, 4. 3. 1996. (IKA) - Banjolueki biskup Franjo Komarica sudjelovao je 1. ožujka na "demokratskim razgovorima" koje u Centru Leuenberg kod Basela priredilo od 29. veljaee do 1. ožujka Bosansko-švicarsko društvo, u suradnji sa švicarskim ministarstv
Zagreb, 4. 3. 1996. (IKA) – Banjolueki biskup Franjo Komarica sudjelovao je 1. ožujka na “demokratskim razgovorima” koje u Centru Leuenberg kod Basela priredilo od 29. veljaee do 1. ožujka Bosansko-švicarsko društvo, u suradnji sa švicarskim ministarstvom vanjskih poslova. Na skupu su bili nazoeni politieki predstavnici bosansko-hercegovaeke federacije i Švicarske, te dvojica evangeliekih teologa iz Švicarske i dvojica islamskih teologa iz Sarajeva. Posebna pozornost skupa bila je usmjerena na Prijedlog privremene izborne komisije OSCD-a glede izbora u BiH, koji u sebi sadrži mnoge nedostatke, te je u skladu s tim objavilo dokument s Prijedlozima Društva za predstojeae izbore. Biskup Komarica je izrazio žaljenje što se nitko od službenih bosansko-hercegovaekih politieara ne brine za stotine tisuaa nesrpskog pueanstva s podrueja “Rupublike Srpske” i tražio je od nazoenih da se ta nepravda što prije ispravi. Zatim je zajednieki sa svim sudionicima skupa zakljueio da i u švicarskoj javnosti vlada veliko neznanje ili se ima potpuno krive informacije o stanju u “RS”.
U subotu, 2. ožujka, biskup Komarica je u pratnji vikara banjolueke biskupije i ravnatelja Caritasa BiH dr. Mile Anieiaa pohodio prognane vjernike iz više župa banjolueke biskupije, smještene u Plaškom u Lici. Biskup je predvodio misno slavlje zajedno s voditeljem župne zajednice p. Toneekom Gorieancem, trapistom iz banjolueke opatije “Marija Zvijezda”, i dekanom ogulinskog dekanata mons. Šporeiaem. Na misnom slavlju okupili su se vjernici iz Saborskoga, prognani Banjolueani smješteni u Udinama, Josip-Dolu, Korenici. Prilikom susreta s vjernicima, biskup Komarica je posebno zahvalio svim onima koji nisu klonuli duhom, unatoe teškoj tragediji prognanstva, te potaknuo da se i ubuduae oslone na Boga, da njemu za ljubav svjesno opraštaju i mole za svoje progonitelje. Potaknuo ih je da ne zaborave svoj zavieaj, nego da traže od svih službenih predstavnika domaaih i me?unarodnih vlasti da im omoguae siguran povratak u zavieaj, odnosno u svoje župe.
Na drugu korizmenu nedjelju, 3. ožujka, biskup Komarica predvodio je misno slavlje zajedno s umirovljenim zadarskim nadbiskupom Marijanom Oblakom i više sveaenika u zadarskoj katedrali sv. Stošije. Biskup je u propovijedi zahvalio domaaoj Crkvi na susretljivosti u prihvaaanju i pomaganju vjernika iz banjoluekog kraja i cijele Bosne. Potaknuo je sve vjernike, a posebice one kojima je nanešena nepravda, da se odluee na svakodnevnu molitvu za svoje progonitelje i neprijatelje, te da se upišu u “Ligu za praštenje i pomirenje”, koja okuplja sve one su koji su, prema želji Sv. Oca, spremni djelatno pridonositi procesu pomirenja i mira u našoj Domovini. “Crkva u Hrvata pozvana je da dade svijetao primjer drugim kršaanima i ljudima u praštanju, pomirenju i u odluenom zauzimanju za Božju east i za eovjeka i njegova ljudska prava”, istaknuo je, izme?u ostaloga, banjolueki biskup. Biskup se susreo i s zadarskim nadbiskupom Ivanom Pren?om i njegovim suradnicima, te sa sjemeništarcima iz banjolueke biskupije smještenima u sjemeništu “Zmajevia” i bogoslovima koji su pristigli iz vrhbosanske bogoslovije u Bolu. Posebno se susreo s prognanim Banjolueanima, koje je izvijestio o aktualnom stanju u njihovom rodnom kraju, te o potrebi ukljueivanja u rješenje njihovoga neizvjesnog statusa. Prenio im je i želje Sv. Oca, kao i svih biskupa BiH da se svi trabaju vratiti u svoj zavieaj, i da za to traže siguran i legalan naein, kod predstavnika vlasti i humanitarnih organizacija. Banjolueki biskup saslušao je i žalbe svojih vjernika na organizaciju “Crvenoga križa”, koji ne želi napraviti nikakav popis onih koji se žele prijaviti za povratak na svoja ognjišta. Biskup je obeaao da ae se i sam još više zauzeti kod svih odgovornih ustanova kako bi se svi prognani vratili svojim domovima i pravodobno ih obavjestili o njihovim pravima i povratku, te pravima za glasovanje na predstojeaim izborima.