Zagreb, (IKA) – Na kraju radnog dijela Međunarodnoga znanstvenog skupa posvećenog životu i djelu bl. Augustina Kažotića, koji je u organizaciji Katedre crkvene povijesti Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Katedre crkvene povijesti Teološkog fakulteta Sveučilišta u Fribourgu održan 14. i 15. listopada u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, zaključni govor održao je biskup biskupije Lucera-Troia Domenico Cornacchia.
Biskup Cornacchia nije krio emocije što na skupu sudjeluje kao nasljednik bl. Augustina, koji nakon što je bio biskup u Zagrebu, postaje i biskup u Luceri (1320. – 1322.).
Zahvalio je organizatorima, predavačima, osobito povjesničarima, a na poseban način zahvalio je kardinalu Josipu Bozaniću, “koji ga je primio u svoju kuću”. Prenio je i poseban pozdrav od Crkve u Luceri i svih onih koji slave spomen našeg blaženika.
Upitavši kakvu poruku nam danas upućuje bl. Augustin Kažotić, imali li još uvijek smisla baviti se njime, prisjećati se njegova djela i brinuti se o njegovu duhovnom nasljedstvu; može li se još uvijek čovjek trećeg milenija osjetiti pozvan slijediti model jednog biskupa koji je živio u srcu srednjeg vijeka, biskup Cornacchia istaknuo je kako je model blaženika uistinu aktualan, i može biti u pomoći u rješavanju brojnih problema današnjeg društva, te je upozorio na jedan od njih.
Naime, nakon sedam stotina godina postavlja se problem velike prisutnosti stranaca koji kucaju na vrata Europe, i susreću etničku mržnju ili diskriminaciju iz religijskih razloga. U tom kontekstu bl. Augustin Kažotić ostaje preteča duha tolerancije, mirnodopskog suživota između različitih etnika i različitih religija. Favorizirao je ekumenizam i dijalog koji potiče na pastoralno djelovanje Katoličke Crkve, rekao je biskup Cornacchia te podsjetio kako je Kažotić došao u Pugliu, nakon onoga što danas modernim jezikom nazivamo etničko čišćenje, odnosno istrebljivanje pogana, a u ono doba bilo je čišćenje čitave saracenske kolonije iz Lucere.
Kažotić se znao suočiti s tim problemom do kojeg je došlo prvenstveno iz političkih razloga, premda su se oni prikazivali kao religiozni. U takvom društvu, koje je po mnogim aspektima slično današnjem, ispunjeno nepravdom, ratovima i zloporabama, bl. Augustin Kažotić je neporočnim i postojanim životom i to svojim djelima, spisima, propovijedima i tolerancijom, primjerom mudrih uputa koje je davao kleru i narodu, postao herojski zagovornik objektivnih vrijednosti oko kojih se ne pregovara, upozorio je biskup Cornacchia.
U Luceri biskup Kažotić ne organizira istrebljenje posljednjih ostataka saracenskog naroda, premda je to mogao učiniti u skladu s ustaljenom praksom, kao i pomoći anžuvinske vojske. On se, pak, odlučuje predstaviti toj braći kao dobar pastir, i traži njihovo obraćenje ne snagom, već svojim uvjerenjem. Zbog toga u djelu biskupa Kažotića možemo vidjeti prvi pokušaj eksperimentiranja miroljubive integracije koju je realizirao ne bez poteškoća, no bez pribjegavanja nasilju, i time ostaje svijetli primjer mirotvorca.
Iskreno se pouzdavao u obnoviteljsku snagu Evanđelja. Primjer je to kako današnjim pastirima Crkve, tako i kršćanstvu uopće, rekao je biskup Cornacchia.
Istaknuo je kako ovaj skup predstavlja izuzetnu priliku za ponovno valoriziranje blaženikova lika, i ujedno priliku da se vjernicima Zagrebačke i biskupije Lucera-Troia ponudi njegov neizbrisiv primjer kršćanskog života.
Ponovno pokretanje kauze kanonizacije poziva nas, između ostalog, da razmišljamo i da vjerujemo u aktualnost poruke našeg blaženika, da s više vjere zazivamo njegov zagovor, da usvojimo njegovo nasljeđe i njegov primjer, da ohrabrimo i potičemo spomen na njega: jednom riječju da častimo našim svakidašnjim životom spomen velikog biskupa porijeklom iz Trogira.
Otkriti blaženog Kažotića mora biti naša zadaća. Nemojmo dozvoliti da propustimo ovu priliku, jer i ovaj skup, kao i sve druge inicijative koje su pokrenute, ne služe same sebi, već moraju biti poticaj da bi dovele do završetka starijih projekata, tj. u svrhu potvrđivanja katoličke vjere, te kao sredstvo promicanja identiteta čovjeka u njegovu integritetu, o čemu govori i papa Benedikt XVI. u enciklici “Caritas in veritate”.
Samo ozbiljnom suradnjom među biskupijama i vjernicima možemo doći do najvišeg oblika proslave velikog biskupa Augustina Kažotića, što se nadamo da će biti u skoroj budućnosti, rekao je biskup Cornacchia, te sve pozvao Papinim riječima izgovorenima na Svjetskom danu mladih u Madridu “da postanemo suputnici i sluge ljudi našeg vremena, moramo biti sveci kako ne bismo stvorili kontradikciju između znaka koji predstavljamo i stvarnosti koju želimo označavati”.
Na kraju je biskup Cornacchia sve pozvao da više i bolje upoznaju Augustina Kažotića, da ga slijede i žive njegove herojske krijeposti, kako bi se i danas čak i više nego u prošlim stoljećima potvrđivao smisao istinske pravde, slobode i suradnje među narodima.
Zahvalu je uime organizatora izrekao i prof. Slavko Slišković, okupljeni su zajedno izmolili molitvu za kanonizaciju bl. Augustina Kažotića, a biskup Cornacchia udijelio je blagoslov.

.