Budi dio naše mreže
Izbornik

Biskup Mahnić – vizionar konkretnih programa

1850

U povodu prijenosa posmrtnih ostataka biskupa Antuna Mahnića iz Zagreba u Krk, riječki "Novi list" objavio razgovor s generalnim vikarom Krčke biskupije dr. Franjom Velčićem

“Mahnić je bio čovjek ideja i vizija, velike akcije i konkretnih programa. Posebni mu je interes bio da domaći čovjek napreduje i na obrazovnome i na socijalnom i na duhovnom planu”, istaknuo je u razgovoru za riječki dnevnik “Novi list” od 21. studenoga generalni vikar Krčke biskupije dr. Franjo Velčić. Povod za razgovor bio je prijenos posmrtnih ostataka krčkog biskupa Antuna Mahnića (1850-1920) iz Zagreba u Krk 23. studenoga, kojom prigodom se 22. studenoga u Malinskoj priređuje kolokvij o duhovnom liku i značaju biskupa Mahnića.
Dr. Velčić govorio je o povijesnim okolnostima u kojima je živio i djelovao biskup Mahnić. Posebno je istaknuo kako je Mahnić bio gorljivi branitelj glagoljice, što je imalo veliku važnost u okolnostima u kojima se pokušavalo satrti staroslavenski jezik. Utemeljio je Akademiju i osnovao tiskaru Kurykta, koja je objavljivala niz publikacija za različite populacije, od onih koje su unapređivale crkveni život do onih koje su gospodarski i vjerski prosvjećivali vjernike. Tako je pokrenuo list namijenjen seljacima “Pučki prijatelj”, smotru “Hrvatska straža” namijenjenu intelektualcima te “Luč”, glasilo srednjoškolaca i studenata. “U pogledu gospodarskog prosvjećivanja seljaka prvo je angažirao svećenike, da bi kasnije sve to prepuštao u ruke obrazovanih laika”, rekao je dr. Velčić.

“Pokrenuo je velike korake i to u pravo vrijeme, u vrijeme kada se otkrilo da su u starim kodeksima i misalima, pisanim rukom na pergameni prije Gutenbergova otkrića, glagoljica i staroslavenski jezik bili hrvatske provenijencije, za razliku od kasnije rusificiranoga crkvenoslavenskog jezika. Ponovno se otkrivala važnost tog jezika, koji je bio narodni čakavski, staroslavenski, ali kroatizirani jezik, za razliku od tendencije iz 17. stoljeća, koja je bila panslavenska, ali koja također ima svoju vrijednost i značenje za jedno određeno vrijeme i određenu ideju”, rekao je dr. Velčić.
Mahnić je vrlo cijenio vrijednost obrazovanja. Stavljao je naglasak na izobrazbu studenata i srednjoškolaca kao budućih javnih radnika, intelektualaca i odgovornih za javno dobro i napredak. Dr. Velčić također je istaknuo zauzimanje biskupa Mahnića na gospodarskome i socijalnom području, istaknuvši kako se posebno zalagao protiv zelenaštva i zelenaških kamata. Otvarao je male poljoprivredne zadruge te oformio pomorsku kompaniju. Biskup Mahnić imao je i istaknutu ulogu u Hrvatskome katoličkom pokretu, pokrenuvši mladež na području cijele Hrvatske, a bio je zauzet i u ekumenizmu.
“Bio je vrlo istaknuta osoba i u samom episkopatu. On je, recimo, i pokretač BK tadašnje Jugoslavije, a već na njegovu pogrebu govorilo se da je umro jedan stup Crkve, vođa i učitelj. Njegova poruka za naše vrijeme je poruka optimizma, koja se zasniva na jasnim stavovima, najprije vjerničkim, a onda i narodnim. Iz toga temelja slijedi poruka o radu za opće dobro, što znači organizirati se i biti samoprijegoran”, rekao je dr. Velčić o biskupu Mahniću. (ika-sa)