U dogovoru sa zagreba~kim nadbiskupom kardinalom Franjom Kuhariđem, pomođni zagreba~ki biskup mons. Marko Culej i presjednik Hrvatskog Caritasa mons. Vladimir Stankoviđ predvodili su u utorak, 9. svibnja 1995. skupinu predstavnika Caritasa iz raznih zemalja i Srpske Pravoslavne Crkve iz Zagreba u obilasku podru~ja koja su hrvatske policijske i vojne snage krajem travnja i po~etkom svibnja 1995. vratile u politi~ko-pravni poredak Republike Hrvatske (bivča UNPA zona Zapad). U delegaciji su sudjelovali: mons: Marko Culej, pomođni biskup zagreba~ki u ime zagreba~ke nadbiskupije kojoj to podru~je pripada; mons. Vladimir Stankoviđ, predsjednik Hrvatskog Caritasa; gša Jelena Brajča, direktorica Caritasa zagreba~ke nadbiskupije; s. Antonietta Petrosino, voditeljica talijanske sekcije pri Hrvatskom Caritasu; g. Heinz Karte, predstavnik njema~kog Caritasa; g. Peter Quendler, predstavnik austrijskog Caritasa; g. Karel Zelenka, predstavnik ameri~kog Caritasa (CRS); g. Nick Miscione, predstavnik Mešunarodne katoli~ke komisije za migracije iz Ćeneve (ICMC); p. Eich Drogsler, predstavnik Isusova~ke službe za izbjeglice (JRS); g. Milenko Popoviđ, paroh Srpske pravoslavne parohije iz Zagreba; gša Mara Ćigriđ, predstavnik humanitarne organizacije Srpske Pravoslavne Crkve iz Zagreba s jednom djevojkom; g. Josip ćtilinoviđ, novinar Glasa Koncila te g. Miroslav Tomasoviđ, novinar Krčđanske Informativne službe (KIS). Delegaciju je pratila ekipa Hrvatske televizije na ~elu s g. Nenom Kužinom.
Prvotni je cilj ovog posjeta bio u upoznavanju prilika s obzirom na potrebe ljudi i čto bi Caritas mogao i trebao u~initi. Drugotni, ne manje važan cilj, bio je upoznavanje s crkvenim objektima, crkvama i župnim kuđama Katoli~ke i Pravoslavne Crkve i o moguđnostima pastoralnog rada mešu vjernicima obje Crkve.
Delegacija je običla sljedeđa mjesta: Jasenovac, Gornji Raiđ, Donji Raiđ, Oku~ani, Gornji Bogiđevci, Medari, Dragaliđ, Đagliđ, Lipik i Pakrac.

Stanje crkvenih objekata u pojedinim mjestima:
Katoli~ki objekti:
Jasenovac – crkva i župni stan 1991. tečko očteđeni; stoje zidovi.
Gornji Raiđ – crkva poptuno sručena, župni stan demoliran.
Oku~ani – župna crkva potpuno sručena i na tom mjestu podignuta gradska tržnica; župni stan demoliran.
Gornji Bogiđevci – crkva potpuno sručena i materijal odvu~en; župni stan zapaljen, ostali samo zidovi.
Dragaliđ – filijalna crkva tečko očteđena 1991.; ostali samo zidovi.
Đagliđ – župna crkva sručena tako da se ne zna ni gdje je bila; novi župni stan takošer.
Lipik – crkva potpuno sručena, ostao samo mali zid s lukom, joč 1991. a župni stan je bio zapaljen i ostali samo zidovi, ali je sada obnovljena i sestre u njoj žive.
Pakrac – župna crkva tečko očteđena, sručen vrh tornja i krov na crkvi; župni stan potpuno obnovljen.

Pravoslavni objekti:
Jasenovac – crkva sagrašena 1984. i župni stan sa~uvani i u dobrom stanju.
Donji Raiđ – crkva u dobrom stanju.
Oku~ani – crkva i župni stan u dobrom stanju.
Medari – crkva stradala 1991., bila je kasnije pokrivena ali je krov stradao u akcijama krajem travnja o. g.
Đagliđ – crkva sa~uvana, u obnovi.
Pakrac – crkva tečko očteđena 1991., isto i dvor episkopa.

Javne i privatne kuđe:
U ratu 1991. sva hrvatska sela potpuno razorena, a srpska znatno manje, u ratu travanj/svibanj 1995. Oku~ani i ostala sela iz kojih su se Srbi povukli ostala u dobrom stanju, malo je očteđenja.

Pu~anstvo:
Cijelo oslobošeno podru~je trenutno nema mnogo stanovnika, po ulicama ima najviče hrvatske policije i vojske. Na tom podru~ju od 1991. nije ostalo gotovo ničta od hrvatskog pu~anstva jer je izbjeglo i sada živi u drugim dijelovima Hrvatske. Srpsko podru~je koje je 1991. ostalo u svojim selima krajem travnja i po~etkom svibnja 1995. u veđini se povuklo u Bosnu prema Banja Luci, nekoliko stotina je smječteno u sabirnim mjestima u Novskoj, Novoj Gradičci i drugdje i po~inje se vrađati. Od 1400 zarobljenih srpskih vojnika koji su bili otpremljeni u Bjelovar i Varaždin, veđina je ispitana i pučtena s time da se mogu ili vratiti u svoja sela i tu ostati ili žele otiđi u Bosnu, Srbiju ili neku drugu zemlju. Za sada Hrvati se ne mogu vratiti u svoja sela jer su svim kuđe uničtene: ostali su samo zidovi bez krova. Srbi se mogu vrađati jer su im kuđe uglavnom sa~uvane.

Humanitarno zbrinjavanje
Prvi su humanitarnu pomođ po~ele pružati: Hrvatski crveni križ, Mešunarodni crveni križ i UNHCR, te Vladin Ured za prognanike i izbjeglice. Takošer Caritas tamo gdje se načlo viče srpskih civila: Novska, Nova Gradička. U sabirnim centrima gdje se ti civili nalaze u raznim čportskim dvoranama bila je hitna pomođ u dekama i madracima, dok su se spomenute humanitarne ustanove brinule za hranu.

ćto i kako treba humanitarno pomođi to podru~je?
Za sada je najveđa tečkođa u tome čto izgleda da na tom podru~ju ima malo stanovnika. Tek je sada u tijeku njihov povratak, bilo srpskog, bilo hrvatskog pu~anstva. Da bi Caritas mogao uspječno i korisno djelovati, trebao bi:
a) Uspostaviti vezu s Vladinim uredom za izbjeglice i prognanike, s Mešunarodnim crvenim križem, s Hrvatskim crvenim križem, s UNHCR.
b) Saznati od tih ustanova informacije o njihivu djelovanju na tom podru~ju.
c) Nakon dobivenih informacija dogovoriti se, preko Hrvatskog Caritasa, koji od inozemnih Caritasa i čto đe odmah sada u~initi.
d) Izgleda da je najneposrednija potreba pružiti neku pomođ onim civilima koji su u prihvatnim centrima, ako je to i u koliko je to potrebno, buduđi da su npr. u Kutini smječteni u hotelu.

Dugoro~na pomođ bivčem UNPA sektoru Zapad
Buduđi da je u mnogim selima infrastruktura (struja, voda, telefon) uničtena ili očteđena, te očteđene javne zgrade (posebno crkve i župni uredi) i buduđi da su tisuđe privatnih kuđa razorene ili tečko očteđene, obnovu tog podru~ja može zapo~eti samo država Hrvatska uz pomođ mešunarodne zajednice. Humanitarne organizacije mogu tu pružiti tek dodatnu pomođ koja bi možda mogla ovako izgledati:
a) Zatražiti od Države podatke o svemu čto je razoreno ili očteđeno,
b) saznati čto se veđ obnavlja ili popravlja – struja, voda, telefon, javne zgrade,
c) zatražiti od Države neke projekte koje bi mogli preuzeti opđenito Caritasi pojedinih zemalja,
d) Dogovoriti se preko Hrvatskog Caritasa koji nacionalni Caritas bi mogao preuzeti koji projekt: npr. dje~ji vrtiđ, čkolu, ambulantu …,
e) razmotriti moguđnost obnove privatnih obiteljskih kuđa (Krov nad glavom) s time da pojedini nacionalni Caritasi preuzmu brigu za odrešeni broj kuđa,
f) utvrditi neku srednju sumu koliko bi se novca po kuđi moglo dati pojedinim obiteljima,
g) buduđi da je jedan od najvažnijih magneta koji đe ljude privuđi da se vrate prisutnost sveđenika u selu, svakako razmotriti moguđnost pomaganja popravka ili gradnje župnih stanova i crkava.

mons. Vladimir Stankoviđ, predsjednik Hrvatskog Caritasa