Vratišinec, (IKA) – Na Dan neovisnosti, 8. listopada, u Vratišincu u gornjem Međimurju varaždinski biskup Josip Mrzljak blagoslovio je spomen-obilježje poginulim hrvatskim braniteljima i žrtvama poratnog komunističkog terora na području župe Vratišinec. Na spomen-obilježju nalaze se imena dvadesetero župljana, kao i župnika Hinka Krodera kojeg su partizani mučili i ubili 1945. godine. Nakon blagoslova i odavanja počasti i zahvale hrvatskim braniteljima i mučenicima, biskup Mrzljak predvodio je u župnoj crkvi Uzvišenja sv. Križa misu zadušnicu za sve stradalnike, te za domovinu Hrvatsku u povodu praznika njezine neovisnosti.
Spomen-obilježje u obliku dvaju slomljenih krila, simbola prekinutih života, iz kojih izranja veliki bijeli križ spasenja, žrtvovanja i ljubavi podignut je kao trajni spomen i zahvala svim poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu, te žrtvama jugokomunističkog terora s područja župe Vratišinec, te u spomen na sve neznane mučenike za domovinu Hrvatsku. Podigli su ga župljani župe Vratišinec, Društvo za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava komunizma te Matica hrvatska Čakovec.
Uoči svečanog obreda blagoslova okupljene je pozdravio domaći župnik Pavao Mesarić, podsjetivši da su se okupili kako bi potvrdili stajalište bl. Alojzija Stepinca, koji je kao žrtva jednog režima osudio sve totalitarizme i bio ustrajan u ljubavi prema svom narodu i domovini. Nazočnima su se obratili predsjednik čakovečke Matice hrvatske dr. Zvonimir Bartolić i predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva prof. dr. Zvonimir Šeparović. Program komemoracije vodio je Franjo Talan, predsjednik varaždinskog Društva, koji je zajedno s Josipom Kolarićem, predsjednikom čakovečkog Društva, istaknuo kako je proteklih godina obilježeno više masovnih grobnica i stratišta u Hrvatskoj. Podsjetili su kako su proteklih desetljeća mnogi izgubili život samo zbog spomena hrvatske samostalnosti. Spomen-obilježje u Vratišincu prvo je u Međimurju s imenima nevinih žrtava komunističke diktature i prvo obilježje hrvatskim braniteljima Domovinskog rata s križem kao simbolom patnje i žrtve. Izrazili su sućut obiteljima stradalih, od kojih se mnogima još ne zna mjesto stradavanja niti pokopa. O žrtvama, intelektualcima, domoljubima i mnogim još mladićima iz Vratišinca, Gornjeg Kraljevca, Peklenice i Križovca, govorila je župljanka Barbara Turk, koja se desetljećima bavi stradavanjima nevinih. Podsjetila je na uzorno djelovanje župnika Krodera, rođenog Bavarca, koji je četvrt stoljeća vodio župu Vratišinec, zavolio Hrvatsku i osjećao se Hrvatom, te se borio protiv mađarizacije Međimurja. Nakon II. svjetskog rata komunisti su ga odveli i strijeljali kod Drave. Zahvalila je hrvatskom branitelju Miji Matoši što je darovao zemljište za podizanje spomen-obilježja nasuprot mjesnog groblja, dodavši kako su dugogodišnja nastojanja oko podizanja spomenika bila praćena i brojnim teškoćama i protivljenjima. Zahvalila je župi, Varaždinskoj biskupiji, Međimurskoj županiji, donatorima i župljanima na podršci i pomoći.
Blagoslivljajući spomen-obilježje, biskup Mrzljak ujedno je čestitao Dan neovisnosti te pozvao na molitvu i spomen na sve stradalnike. Kazavši kako ovih dana građane potresa smrt nevinih ljudi, a istražna tijela ulažu velike napore u njihovo rješavanje, biskup je istaknuo kako je obveza istražiti i smrt brojnih nevinih ljudi iz ne tako davne hrvatske prošlosti za koje nije nitko odgovarao. Dekan Gornjomeđimurskog dekanata i župnik u Štrigovi mons. Leonard Logožar pročitao je svjedočanstva o pokojnom župniku iz knjige “Hrvatski martirologij”. Nakon blagoslova vijence su položili predstavnici više braniteljskih udruga iz svih krajeva Hrvatske, društava “Hrvatski domobran”, Matice hrvatske, Društva “Braća hrvatskog zmaja”, udruge “Macelj”, Hrvatskog društva političkih zatvorenika i drugih, uz nazočnost brojnih uzvanika i gostiju, članova obitelji stradalnika i gardista Zrinske garde Čakovec.
Sudionici komemoracije zatim su se okupili u župnoj crkvi na misi zadušnici za sve poginule mučenike i branitelje te na molitvi za domovinu. S biskupom su suslavili župnik Mesarić, prijašnji župnik i kanonik preč. Josip Horvat i ostali svećenici.
Dekan Logožar na misi je iz “Hrvatskog martirologija” pročitao svjedočanstvo o smrti još jednog mučenika, vlč. Ivana Mađarića, župnika župe Križovljan, rodom iz župe Vratišinec, kojeg su nacisti ubili 10. travnja 1941. godine – bio je prva svećenička žrtva u II. svjetskom ratu na tim prostorima. Misi su nazočili i predstavnici Međimurske županije, predsjednik Županijske skupštine Vladimir Ivković i zamjenik župana Mladen Križaić.