Biskup Mrzljak u Beogradskoj nadbiskupiji
Varaždinski biskup u Beogradskoj nadbiskupiji
Beograd (IKA/KTA )
Varaždinski biskup predvodio euharistijsko slavlje u katedrali Uznesenja Marijina u sklopu otvaranja devetnice za svetkovinu zaštitnice i u pripravi za jubilej Konstantinova edikta
Beograd, (IKA/KTA) – Varaždinski biskup Josip Mrzljak boravio je 6. i 7. kolovoza u Beogradskoj nadbiskupiji. U večernjim satima 6. kolovoza u katedrali Uznesenja Marijina predvodio je euharistijsko slavlje u sklopu otvaranja devetnice za svetkovinu zaštitnice stolne crkve i u pripravi za proslavu 1700. obljetnice Konstantinova edikta o kršćanskoj slobodi.
Na početku misnog slavlja pozdravio ga je generalni vikar Beogradske nadbiskupije fra Leopold Rochmens te mu zahvalio za dolazak. Biskup Mrzljak istaknuo je kako se raduje svetom slavlju u kojemu susrećemo živoga uskrslog Krista s kojim računa brojno čovječanstvo, među kojima i beogradski vjernici, maleni brojem ali duhovno veliki po prisutnosti Isusova svjetla i snage u njihovim srcima. Ovo misno slavlje želim povjeriti Isusu da nas on snagom svoga Duha međusobno poveže te u svojoj sredini budemo njegovo živo svjedočanstvo, rekao je biskup Mrzljak.
U propovijedi je istaknuo kako započinje devetnica priprave za proslavu velike svetkovine koju zovemo Velika Gospa ili Marijino uznesenje na nebo. Marijino uznesenje znak je i nada našeg uznesenja i naše proslave vječnog života. Marija je bila svjesna kako Bog čini velika djela po čovjeku i toga su bili svjesni i mnogi drugi veliki sveci tijekom povijesti. Oni sebe nisu uzvisivali, oni su znali da su samo smrtni ljudi, ali da Bog može činiti velika dijela onda kada čovjek želi u poniznosti stati pred Boga i kada želi slušati Njegovu riječ, kada želi živjeti po Njegovoj riječi. Tu je Marija primjer, rekao je biskup Mrzljak. Poželio je vjernicima da ih trajno nadahnjuju i pokreću Isusove besmrtne nade te da se u tom duhu priprave na svetkovinu Marijina uznesenja i za jubilej 1700. obljetnice kršćanske slobode koju im je dao car Konstantin, podrijetlom iz današnjega Niša.
Na kraju mise beogradski nadbiskup metropolit Stanislav Hočevar zahvalio je biskupu Mrzljaku za dolazak i predvođenje mise te mu je uručio ikonu bijelog anđela.
U srijedu 7. kolovoza u Patrijaršiji u Beogradu varaždinski biskup susreo se s novoizabranim bihaćko-petrovačkim episkopom Atanasijem (Rakitom). Susretu su, uz biskupa Mrzljaka, bili nazočni nadbiskup Hočevar, fra Leopold Rochmes, vlč. mr. Damir Bobovec, predstojnik Knjižnice i voditelj Arhiva Varaždinske biskupije, te vlč. Marko Štefanec, tajnik varaždinskog biskupa. Episkop Atanasije, uz pozdrave, prenio je i žaljenje patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja što biskupe nije mogao primiti zbog zdravstvenih razloga. Biskup Mrzljak upoznao je episkopa Atanasija s razlozima svoga boravka u Beogradu te ga u kratkim crtama upoznao s Varaždinskom biskupijom. Poslanje Crkava usmjereno je na naviještanje i življenje evanđelja Isusa Krista te su u tome smislu u središtu razgovora bile teme koje se odnose na izazove koje pred kršćane stavlja današnjica. U svezi s tim katolički i pravoslavni biskupi istaknuli su važnost suradnje obiju Crkava na svim razinama. Vjernost Kristovu evanđelju pretpostavka je autentičnosti života i zbližavanja Crkava kao i njihovom doprinosu pomirenju među narodima u kojima djeluju. Jedinstvo Kristove Crkve Božja je volja i volja kršćanskoga puka, zaključili su. Biskup Mrzljak predao je episkopu Atanasiju dar za patrijarha Irineja, monografiju grada Varaždina, te mu zaželio mnogo blagoslova u upravljanju novom eparhijom.
Nakon toga direktor muzeja Srpske pravoslavne Crkve Vladimir Radovanović proveo je biskupe i njihovu pratnju kroz stalni postav muzeja, gdje su se mogli vidjeti zanimljivi liturgijski eksponati iz povijesti SPC. Biskupe je primio i šef patrijarhova kabineta episkop remezijanski Andrej Čilerdžić. U srdačnom susretu pokazao je živi interes za prilike u kojima djeluje Varaždinska biskupija. Istaknuo je potrebu ostajanja u bratskoj povezanosti i suradnji.