Varaždin, (IKA) – Varaždinski biskup Josip Mrzljak u prigodi otvorenja Svećeničke godine uputio je pismo svećenicima koji djeluju na području Varaždinske biskupije. Biskup podsjeća kako će na svetkovinu Presvetog Srca Isusova 19. lipnja ove godine papa Benedikt XVI. svečanom večernjom u Bazilici sv. Petra otvoriti Svećeničku godinu. Poticaj za Svećeničku godinu je 150. obljetnica smrti svetog Ivana Marije Vianneya, arškog župnika, zaštitnika svećenika, a posebno župnika. Biskup Mrzljak osvrće se na pismo Kongregacije za kler u kojem se potiče da to bude godina otkrivanja ljepote i značenja svećeništva i svakog ređenika.
Podsjećajući kako je “svećeništvo neraskidivo vezano s euharistijom, vrhuncem i izvorom života cijele Crkve”, biskup poziva svećenike da to imaju neprestano na pameti jer bi svećenik bez svagdanjeg susreta s Isusom u euharistiji bio karikatura svećenika. “Temeljno je pitanje: kako se odnosim prema tom najvažnijem događaju danu?! Je li to glavni događaj ili možda tek dio kojega treba “odraditi”?! To je naše: biti ili ne biti”, ističe biskup Mrzljak te podsjeća i na smjernice koje o tome upućuje Zakonik kanonskog prava. U nastavku biskup Mrzljak ističe kako i mjesečni svećenički susreti žele učvrstiti njihovo zajedništvo kako bi napredovali u intelektualnom i duhovnom životu. Pritom varaždinski biskup svećenicima preporuča dekanatske susrete svećenika, ne samo one službene, nego još više i one prijateljske i bratske. Podsjeća na “sakramentalno bratstvo” koje ih povezuje, a o kojem II. vatikanski sabor kaže da su “svi prezbiteri ređenjem postavljeni u red prezbiterata i međusobno su povezani najprisnijim sakramentalnim bratstvom; posebno, pak, u biskupiji gdje obavljaju službu pod vlastitim biskupom, oni tvore jedan prezbiterij (PO 8).” Biskup Mrzljak također ističe kako svoje zajedništvo i bratstvo svećenici na poseban način doživljavaju u zajedničkim duhovnim vježbama, te poziva svećenike da u njima češće sudjeluju.
Biskup se obraća svim svećenicima, među kojima su i oni koji slave manje ili veće jubileje svećeništva i oni koji u zasluženoj mirovini nose križ starosti i bolesti. Sve njih poziva da se prisjete svojeg ređenja, jer su svjesni da je čin ređenja početak života u svećeništvu. U pismu biskup zahvaljuje svećenicima na predanoj suradnji u služenju Božjem narodu u Varaždinskoj biskupiji. “Kako bi naše zajedništvo i svećeničko služenje bilo još bolje, pozivam Vas da se na blagdan Srca Isusova ujedinimo u molitvi za nas međusobno. U svim župama proglasite Svećeničku godinu i pozovite narod Božji na molitvu za svoje svećenike i svećenički pomladak. Ja ću toga dana slaviti euharistiju u jedinoj župi koja je posvećena Srcu Isusovom u našoj biskupiji, u Vrbnom”, poručuje biskup Mrzljak.
U nastavku biskup podsjeća kako se ove godine navršava i 100. obljetnica rođenja Vilima Cecelje, uglednog svećenika, rođenog u župi Sveti Ilija pokraj Varaždina, koji im svima može biti uzor svećeničkog života. Preporuča svećenicima njegov životopis u knjizi izašloj ovih dana “Vilim Cecelja – utjelovljena hrvatska caritas”, te podsjeća na Ceceljine riječi, koje je izrekao svojoj generaciji svećenika prigodom 10. obljetnice ređenja, kako bi im bile ohrabrenje i ispit savjesti.
U pismu svećenicima na području mjesne Crkve biskup Mrzljak upućuje i na Papine riječi koje je izrekao najavljujući Svećeničku godinu: “da se ukazuje hitnim ponovni povratak one svijesti koja svećenike potiče da budu nazočni, prepoznatljivi i identificirani po vjeri, po osobnim krjepostima, po odijevanju, u kulturi i ljubavi, uvijek u srcu poslanja Crkve. U tom smislu je poželjno nastojanje kako bi svećenikova nazočnost bila u svakom području poslanja Crkve, a osobito prema onima koji, premda kršteni, još nisu dovoljno evangelizirani.” Stoga biskup poziva svećenike da se upitaju može li svatko od njih učiniti nešto više da bude prepoznatljiv po vjeri, po osobnim krepostima, po odijevanju (posebno u liturgijskim činima), te po kulturi i ljubavi. Svima je zaželio da im sv. Ivan Marija Vianney, sveti župnik, bude zagovornik u pastoralnom i svakom svećeničkom djelovanju, te plodnu i milosnu Svećeničku godinu. Pismu su priložene sličice s molitvom iz Rimskog misala.