Biskup Palić o održavanju ovogodišnje procesije „Za Križen“ na otoku Hvaru
Biskup Palić s novinarima (foto Stipe Marčinković)
Novinar Slobodne Dalmacije Mirko Crnčević poslao je upit hvarskom biskupu Petru Paliću u svezi održavanja procesije „Za Križen“ na otoku Hvaru. Na to mu je pismom odgovorio biskup Palić.
Novinar Crnčević, između ostaloga, je napisao: „Poštovani oče biskupe, evo čujem iz drugih medija da je Vatikan zbog pandemije koronavirusa pozvao svećenike i vjernike diljem svijeta da slavlje Uskrsa obave unutar svojih domova, a da su odgođene mise, procesije i brojna slavlja. S tim u svezi upitno je i održavanje i naše čuvene procesije ‘Za Križen’, navodno će biti odgođena za jesen.
Znate i sami da čitatelji žele znati što će biti ove godine, pa Vam se obraćam u svojstvu novinara ‘Slobodne Dalmacije’ da date svoj što opširniji komentar na novonastalu situaciju.”
Biskup Palić odgovorio je:
„Živimo u posebnoj situaciji i posebnim okolnostima. Nije to samo zbog toga što se moramo prilagođavati novom načinu života, biti kod kuće i na taj način čuvati sebe i druge, nego jer smo svakodnevno suočeni s posljedicama ove pandemije, a najgora posljedica je smrt naših bližnjih. Deseci tisuća ljudi umire nedaleko od nas, smrt kuca i na naša vrata i ne bismo se smjeli ponašati kao da se to nas ne tiče.
Vodeći računa o cjelokupnoj situaciji i s mjerama koje su poduzete u većini zemalja u Europi i po svijetu, Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata izdala je preporuke oko slavlja Velikoga tjedna i s tim u svezi Uskrsnoga bdjenja.
Mi kao vjernici znamo da je upravo Uskrsno bdjenje središte cijele liturgijske godine i vrhunac Velikog ili svetog tjedna. Prema tome, sve ostale naše pobožnosti su neusporedive s ovim slavljem. I ako sve naše pobožnosti ne vode prema shvaćanju i razumijevanju središnjeg slavlja i otajstva naše vjere, odnosno slavlja muke, smrti i uskrsnuća našega Gospodina Isusa Krista, onda one u sebi nemaju smisla. Ove će godine, nažalost, Veliki tjedan, Uskrsno bdjenje i slavlje Uskrsa biti u malo drugačijem obliku.
S preporukama i odredbama Kongregacije za slavlje Velikoga tjedna i Uskrsnog bdjenja ćemo upoznati svećenike i ne sumnjam da će se svi svećenici, svjesni vlastite odgovornosti u ovoj situaciji, pridržavati tih preporuka. Preporuka Kongregacije s obzirom na procesije i druge pučke pobožnosti u Velikom tjednu je da se, poštujući odredbe civilnih vlasti koje su na snazi, pomaknu na dane 14. i 15. rujna, kada Crkva slavi blagdan Uzvišenja sv. Križa, odnosno Žalosnu Gospu.
Što se konkretno procesije „Za križen“ tiče, želim reći da je to pučka pobožnost, po kojoj je ovaj naš otok i naša biskupija prepoznatljiva. I ova pobožnost je tijekom povijesti imala svoje promjene što se tiče i dana i načina održavanja.
Ukoliko postoje uvjeti prema prosudbi civilne vlasti za njezinim održavanjem u redovitom terminu, onda će se ona održati, pa makar i u drugačijem obliku. Ukoliko civilne vlasti prosude da se u postojećim okolnostima ona ne može održati, iz općepoznatih razloga u ovoj situaciji, postoji mogućnosti održavanja kako je predložila i Kongregacija.
Godine 1510. Sv. Križić je prokrvario radi nesloge između pučana i plemića, koji su se kasnije skrušili i obratili. Najgore što nam se može dogoditi jest da procesija „Za križen“, koja se rodila iz podjele i urodila zajedništvom, danas postane uzrokom podjele.
Korizmeno vrijeme je vrijeme obraćenja. Potrebno nam je svima obraćenje, da ne bismo bili poput starozavjetnih vjernika o kojima je Bog po proroku Izaiji poručio:
„Ovaj me narod usnama časti, a srce mu je daleko od mene.“ (Usp. Iz 29,13)
Čvrsto vjerujem da će naše križonoše, bratovštine i svi naši vjernici shvatiti ozbiljnost trenutka, poštovati odredbe koje su na snazi i u suradnji sa svim relevantnim čimbenicima donijeti pravu odluku koja će biti u prvom redu izraz naše pobožnosti, u ovome trenutku i naše odgovornosti prema sebi i životima naših bližnjih, a zatim i održanje naše stoljetne tradicije“, poručio je biskup Palić.
