Selca, (IKA) – U povodu 300. obljetnice dolaska prvoga Štambuka u Selca na Braču u subotu 10. kolovoza u župi Gospe Karmelske u Selcima održan je cjelodnevni sabor Štambuka na kojemu se okupilo nekoliko stotina Štambuka iz domovine i svijeta. O toj obljetnici dolaska na Brač Jana Antonina Standelperghera, zvanoga Stambucco, koji je rođen u Pragu, a pristigao je kao mladić galijom iz Mletaka, upriličen je bogati program kojim su se njegovi brojni potomci prisjetili vrsnoga majstora koji je u Selcima, ali i na cijelomu otoku, razvio kamenoklesarsku djelatnost po kojoj je Brač nadaleko poznat.

Program proslave započeo je misnim slavljem u župnoj crkvi Krista Kralja koje je predvodio hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk u koncelebraciji s generalnim vikarom mons. Stankom Jerčić, selačkim župnikom Jakšom Rubinićem i svećenicima rodom iz Selaca: Sinišom Štambukom i Androm Ursićem. Pozdravljajući sudionike sabora, posebno Štambuke koji su pristigli iz različitih dijelova svijeta, župnik Rubinić izrazio je radost što su se okupili u velikomu broju u njihovim Selcima kako bi u radosti proslavili veliku obljetnicu dolaska prvoga Štambuka na otok Brač. Zaželjevši svima ugodan boravak u Selcima pozvao ih je da i nadalje radosno žive i djeluju u narodu, društvu i po cijelomu svijetu.

U uvodnoj riječi, pozdravljajući okupljene Štambuke, biskup Štambuk izrazio je radost što može slaviti euharistiju za sve one koji su obogatili povijest Selaca, ali i Brača i svijeta. Pozvao je okupljene na molitvu zahvale za dar života te za Božji blagoslov na putu života i djelovanja. U homiliji je posebno istaknuo trojicu istaknutih Štambuka koji su, prema njegovim riječima, zaslužni za povijest toga selačkoga roda. “Pohodio sam grob Vjenceslava Štambuka, vrlo originalnoga, pametnoga i zauzetoga čovjeka, koji je posebno povezan s novom župnom crkvom. Na njegovu grobu piše: ‘Sve što nije vječno, ništetno je.’ Treba reći hvala na toj poruci, upućenoj i nama Štambucima, ali i ostalim ljudima ovoga mjesta. Sve što nije vječno ne zavrijeđuje našu posebnu pažnju. Pohodio sam, zatim, Slavka Štambuka, dugogodišnjega selačkoga župnika na čijemu grobu piše: ‘Molite i radite’, čime je preuzeo benediktinski slogan. Dragi Štambuci, molite i radite! Neka se te dvije odrednice našega života sklope u jednu životnu stvarnost. I na kraju htio bih istaknuti svoje roditelje, posebno oca Josipa kao dugogodišnjega zvonara i sakristana. Želim poručiti da se kršćanin i katolik prepoznaje gdje god se nalazi; i u Splitu i u Zagrebu, i u Čileu i u Kaliforniji, ali i u Selcima”, rekao je, uz ostalo, hvarski biskup, istaknuvši da su kršćani katolici pozvani biti prepoznatljivi po vjeri.

“Budite dostojni svojih prethodnika, dostojni onih koji su izgrađivali i oplemenjivali ovo mjesto. Časna povijest ovoga mjesta poziva nas na molitvu i na izražavanje priznanja svima onima koji su je s ljubavlju gradili”, rekao je mons. Štambuk. Zahvalio je na kraju svim Štambucima, posebno onima koji su iz dalekih krajeva došli na proslavu, poručivši: “Ne zaboravimo kamo smo krenuli, odakle smo krenuli i kamo nam je cilj. Ostavite iza sebe dobre tragove.” Na kraju misnoga slavlja biskup Štambuk predvodio je molitvu za sve preminule na grobu biskupa Andre Štambuka čiji se zemni ostaci nalaze pred glavnim oltarom selačke župne crkve koju je upravo on posvetio za svoga kratkoga biskupstva u trajanju od svega 45 dana g. 1955.

Nakon misnoga slavlja i nastupa limene glazbe KUD “Hrvatski sastanak”, na malomu Placu otkrivena je spomen ploča u čast dolaska prvoga Štambuka na kojoj, uz ostalo, stoji: “Pristavši na Brač mletačkom galijom Vendramin 1710. prvi Štambuk mistro Antonio iz grada Praga, začetnik je graditeljske dinastije koja razvija klesarsku djelatnost što preporodi Selca i zadivi svijet.” Otkrivajući spomen ploču veleposlanik Hrvatske u Brazilu, pjesnik i esejist, dr. Drago Štambuk rekao je da su Štambuci dali veliki doprinos Selcima, Braču, ali i domovini. “Štambuci su potvrda da je moguće biti domoljub i kozmopolit. Sjećajte se svojih korijena, budite ponosni na njih, budite dostojni i ponosni članovi roda i domovine”, poručio je, uz ostalo, dr. Štambuk.
Na kraju dopodnevnoga programa otvorena je u salonu “Hrvatskoga sastanka” na Pjaci izložba klesarskoga alata (Jure, zvanoga “Čiča”), zatim, radova u kamenu (Brune, zvanoga “Mišin”, Slavena Š.), fotografija, postera, ostalih uradaka zauzetih Štambuka, te izložba karikatura Davora Štambuka, pod nazivom “Lišo, bez punta”. Organizator cjelodnevnoga sabora Štambuka je Udruga “Štambuk” uz suradnju tamošnje Općine i Turističke zajednice.

.