Dubrovnik, (IKA) – Dubrovački biskup Mate Uzinić primio je u srijedu 4. listopada u Biskupskom ordinarijatu u Dubrovniku skupinu domaćih i inozemnih znanstvenika iz područja energetike i stručnjake u tvrtkama koje se bave energetikom, a koji u Dubrovniku sudjeluju na skupu „Europska unija kao energetska unija” u Interuniverzitetskom centru.
Poželjevši dobrodošlicu gostima, dubrovački biskup rekao je kako Crkva taj dan slavi sv. Franju, sveca koji je i zaštitnik ekologije. Upoznao ih je s dvodnevnim skupom „Okoliš naš svagdašnji” koji je prije dvije godine održan u Dubrovniku u organizaciji Dubrovačke biskupije i Franjevačkog instituta za kulturu mira iz Splita, a na kojem se razmišljalo o odnosu kršćanstva i ekologije. Povodi tom skupu bili su objavljivanje Enciklike o brizi za naš zajednički dom „Laudato si'” pape Franje kao i to što se u Dubrovniku održavao panel „Međuvladine skupine stručnjaka o evoluciji klime” (GIEC/IPCC), koji je bio posljednji panel za pripravu 21. konferencije država članica „Okvirne konvencije Ujedinjenih o klimatskim promjenama” (COP21) koja se u prosincu održavala u Parizu i „koja je polučila dobre rezultate, a sada se nažalost neke stvari vraćaju natrag”. Sa skupa „Okoliš naš svagdašnji” sudionicima panela bio je upućeno pismo dobrodošlice i potpore radu, a s nekim naglascima te izjave biskup Uzinić upoznao je okupljene stručnjake za energetiku.
Prvo ih je upoznao s nekim naglascima enciklike „Laudato si” u kojoj Papa kaže da je potrebno „udruživanje čitave ljudske obitelji u traženju održivog i cjelovitog razvoja”, a kroz encikliku predlaže načine. Da bi se to postiglo potrebno je „ekološko obraćenje”, a ono se može dogoditi ako se zauzimamo za „ekologiju cjelovitosti” što znači „odgovornije shvaćanje i razumijevanje činjenica da je sve stvoreno u suodnosu”, rekao je biskup te dodao kako se to ne smije nikada izgubiti iz vida bez obzira na sve mogućnosti koje nam znanost daje. Ekologija cjelovitosti kao nova paradigma pravednosti neodvojiva je od općeg dobra, koje, kao i pravednost, uključuje brigu za najslabije, za one koji ranjivi i siromašni. Papa kaže i da je Zemlja ta koja je slaba, ranjiva i siromašna, te kako to utječe na najslabije.
Biskup je na tragu enciklike istaknuo kako treba voditi računa o tri segmenta suvremene ekologije: onečišćenju zraka i s tim povezanim klimatskim promjenama, jer klima je opće dobro čovječanstva; onečišćenju voda i tla, dodavši kako su stereotipi da vode ne može nestati i uputivši na problem komercijaliziranja pitke vode jer je ona opće dobro; te o pitanju bioraznolikosti jer ono što imamo u prirodi dano nam je na korištenje, a ne na uništavanje zbog sebičnih i kratkoročnih interesa, posebice ne smijemo to uništavati na štetu drugih živih bića i budućih generacija. Biskup je spomenuo i kako je Dubrovnik dobiven u baštinu, a „o tome kako njime upravljamo ovisi ne samo sadašnjost nego i budućnost novih generacija”.
Podsjetio je i na nedavno obraćanje pape Franje novinarima u zrakoplovu na povratku iz Kolumbije u kojem je dotaknuo pitanje klimatskih promjena, a čija poruka je dijelom krivo interpretirana u javnosti što se zna dogoditi. Papa je tada rekao: „Zašto čekamo kako bismo priznali učinke klimatskih promjena? To me podsjeća na frazu iz Starog zavjeta, iz psalma, ‘čovjek je glup’. Umišljeni čovjek je jedina životinja koja dva put upada u istu rupu. Arogancija i taština. A tu je i moćni dolar. Mnoge odluke ovise o novcu. Oni koji negiraju klimatske promjene trebali bi poći znanstvenicima i pitati ih, oni govore vrlo jasno, znanstvenici su precizni. Vidimo posljedice klimatskih promjena, a znanstvenici jasno kažu što nam je činiti”.
Dotaknuvši pitanje mora, dubrovački biskup istaknuo je očekivanja spomenuta u izjavi sa skupa „Okoliš naš svagdašnji”, a koje se odnose i na sve one koji se bave energetikom. To su: da se Jadransko more proglasi „posebno osjetljivim morskim područjem”; da se međunarodna Konvencija o balastnim vodama što prije počne primjenjivati; da jadranske priobalne države prošire svoju jurisdikciju i tako zaštite cjelinu Jadranskoga mora te da se obustave istraživanja i eksploatacija ugljikovodika, posebno nafte u Jadranu.
„Voditi računa o ovim pitanjima nije zapreka razvoju, na što se neki pozivaju, nego su nužna pretpostavka cjelovitog i održivog razvoja na kojeg nas je Papa pozvao i oko kojeg se trebamo udružiti. Nadam se da ćete u svojim znanstvenim istraživanjima koja se tiču energije, bez koje ne bi bio zamisliv suvremeni svijet, o tome itekako voditi računa. Ako se ne budemo trudili oko toga, vi ste odgovorni na svoj način, mi drugi smo odgovorni na naše načine, postoji opasnost da nemamo budućnosti i da na zemlji ne bude života. A vjerujem da nitko od nas to ne želi”, rekao je biskup Uzinić.
U nastavku susreta razvio se razgovor o raznim temama, a sudionici su izrazili svoju radost i zadovoljstvo što ih je primio predstavnik Katoličke Crkve na dubrovačkom području.
Susretu su nazočili i generalni vikar don Hrvoje Katušić i pročelnik Ureda dubrovačkog biskupa Vjeran Martić.