Budimpešta, 8. 9. 1996. (IKA) – U poslijepodnevnim satima, u subotu, 7. rujna Ivan Pavao II. sastao se s ma?arskim biskupima u biskupskom dvoru u Gyoeru, i u katedrali s predstavništom vjernika te biskupije, a završni govor održao je na oproštaju u me?unarodnoj zraenoj luci Ferihegy, u Budimpešti, u 18.40 sati.
Ma?arskim biskupima je u 13.00 sati posebno stavio na srce skrb za cjelovito navještanje Rijeei Božje u propovijedanju i vjeronauku i obnovljeni apostolski žar u pristupanju bitnim pitanjima suvremenih ljudi. Izrazio je radost, što je Katekizam Katolieke Crkve objavljen na ma?arskom jeziku, i što se priprema novi ma?arski prijevod Biblije. Potaknuo ih je da ne odustanu od zahtjeva da Evan?elje na?e odgovarajuae mjesto u ma?arskim sredstvima javnog izvješaivanja, te da osobito katolieki radio doseže do vjernika na cijelom državnom podrueju. Biskupi trebaju pokazivati sve više povjerenja u vjernike laike, koji su ozbiljno pripremljeni i puni apostolskoga žara. Velika i teška pitanja u društveno-politiekoj i ekonomskoj javnosti moraju zaokupljati skrb Crkve, a ma?arski su biskupi dobro ueinili uputivši prošlih tjedana javnosti svoj opsežni dokument pod naslovom “Pravedniji i bratskiji svijet”. Svjedoci Evan?elja moraju se svuda zauzimati za eovjeka i za ljudski život protiv opasnosti suvremene kulture smrti. Crkva se tako?er mora zauzimati za one koji su u društvu najslabiji i za obitelji. Katolieko školstvo u Ma?arskoj ima tisuagodišnju tradiciju, te i u naše doba mora imati punu moguanost djelovanja.
Ivan Pavao II. je upozorio kako su u naše doba mnogi izgubili pojam o grijehu i krivnji, te se ne znaju kajati i obratiti. To ne smije vjernike obeshrabriti, jer je i Isus istaknuo da nije došao lijeeiti zdrave, nego bolesne. Suvremenom vjerovjesniku treba stoga mnogo strpljivosti i ustrajnosti. “Zato naše srce mora biti spremno kao braau i sestre prihvaaati i one koji su odustali od vjerskoga življenja, te u ovom easu nisu raspoloženi za pokajanje. Osuda grijeha i nevjere ide ukorak s razumijevanjem zabludjeloga i grešnika”. Biskupi imaju veliku odgovornost za ispravno usmjeravanje nacionalnog života, za euvanje i razvoj kršaanske baštine u ma?arskom narodu. Biskupi trebaju biti svjesni, da su kao poglavari u Božjem narodu najizravnije odgovorni.
Pohvalivši novo razgranieenje ma?arskih biskupija, koje je provedeno godine 1993, Papa je rekao da je potrebno uskla?ivati i povezivati dušobrižništvo na cijelome nacionalnom podrueju. Posebno je važno razvijati ispravne odnose s vjernicima drugih kršaanskih zajednica, “trebamo tražiti ono što nas sjedinjuje, a ne ono što nas dijeli”. Potaknuvši ma?arske biskupe na važnost štovanja njihovih vlastitih svetaca, sve je ponovno povjerio Presvetoj Djevici, koju Ma?ari easte pod nazivom “Velika Gospodarica Ma?ara”.
Na susretu s predstavništom vjernika biskupije Gyoer, u katedrali, u 16.30 sati, Papa je podsjetio na teške kušnje kojima su tamošnji vjernici bili izvrgnuti u doba nacional-socijalistieke, a zatim boljševistieke diktature. Te diktature uvelike su osujetile vjersku pouku i javni sakramentalni život, ali u najnovije doba opet se širi praktieni materijalizam i posvjetovnjaeenje. U tom uvelike raskršaanjenom mnoštvu, Crkva mora biti poput malog, ali snažnog kvasca. Mnogi su vjernici, kao i drugi gra?ani, razoearani negativnim pojavama u društvu nakon sloma komunizma, ali kršaani ne smiju odustati od svoga poslanja. Zatim se s odgovarajuaim upozorenjima Papa obratio redovnicima i redovnicama, sjemeništarcima, vjeroueiteljima i kršaanskim prosvjetnim radnicima, katoliekim obiteljima, pastoralnim vijeaima i katoliekim društvima, bolesnicima, siromasima i izbjeglicama. Brojne probleme na svim tim podruejima, mogu rješavati u prvom redu uvjereni i odgovorni vjernici laici.
U oproštajnom govoru, u budimpeštanskoj zraenoj luci, u 18.40 sati, Papa je izrazio zadovoljstvo svime što je u tom kratkom pohodu Ma?arskoj doživio u toj zemlji “postavljenoj u srce Europe”. “Susreo sam plemeniti narod, koji u svojoj povijesti – osobito dosadašnjoj, odrazuje povijest cijele Europe. Ma?arska danas proživljava razdoblje osobitoga gra?anskog zauzimanja za istinski socijalni i ekonomski razvitak. U tom teškom zadatku ona s povjerenjem gleda na Europu, kao na veliku zajednieku kuau, u kojoj svaki narod mora moai izraziti svoja posebna bogatstva kojima se od drugih razlikuje. Da bi do toga došlo, potrebno je da suživot me?u razlieitim narodima uvijek bude oslonjen na evrste temelje, prava, pravednosti, solidarnosti i suradnje”.
Ma?arsku mladež je Papa upozorio da su oni velikim dijelom naraštaj koji nije iskusio strahote prošlih diktatura. Potrebno je da o toj prošlosti znaju pravu istinu, kako bi izbjegli nove takve napasti.