Biskupska poruka iz Mariazella

Tjedan dana prije duhovskoga slavlja mi biskupi iz osam europskih zemalja okupili smo se zajedno s brojnim hodočasnicima – ženama, muškarcima i mladima – u Mariazellu, jednome od najvećih hodočasničkih mjesta u Srednjoj Europi, kod one koju nazivamo Magna Mater Austriae, Magna Domina Hungarorum, Alma Mater Gentium Slavorum. S nama je bio kardinal Angelo Sodano, izaslanik Svetoga Oca. Nekoliko tjedana nakon najnovijega proširenja Europske unije mi ovdje svjedočimo o svojoj volji da kao kršćani budemo sugraditelji zajedničke europske kuće. Naše je mjerilo pritom evanđelje. Upoznati smo s problemima i opasnostima današnje Europe. No upoznati smo i s mogućnostima za sve mirniji suživot na našem kontinentu u samome čovječanstvu.

Kao ljudi mi smo bližnji (jedni drugima). Naša kršćanska skrb vrijedi za sve ljude s njihovim radostima i patnjama, njihovim nadama i strahovima. Usprkos svim razlikama i suprotnostima, svi su oni naša braća i sestre, jer Bog je svima nama Otac.
Najdublji izvor naše snage za postojanje nas ljudi kao onih koji su bližnji jest Isus Krist, naš Spasitelj i Otkupitelj. Nebrojeno mnogo ljudi već 2000 godina zajedno gradi i suoblikuje kuću Europu s vjerom u njega. Među njima je i šest svetih muškaraca i žena, koje častimo kao zaštitnike Europe: otac monaštva Benedikt, Ćiril i Metod, sveci slavenskih naroda, Britiga Švedska, Katarina Sijenska i Edith Stein.
Kao Crkva baštinici smo svetaca. Ali smo i baštinici grijeha što su često skrivali lice Kristovo i lice Crkve. Kako je to na dojmljiv način učinio Svet Otac, i mi se sjećamo sjena u povijesti Crkve. Tako pomažemo i svojim narodima i državama da se suoče i s tamom u svojoj vlastitoj prošlosti i u zajedničkoj europskoj prošlosti te pođu putovima pomirenja. To je preduvjet za mirniju budućnost Europe.
Živimo u doba velikih odluka, premda toga svi nisu svjesni. Zato mi biskupi molimo sve kršćane koji su povjereni našoj pastirskoj službi: Ne skrivajte svoje vjere! Ne ostajte na rubu puta u zajedničku budućnost! Pođite s drugima, s njima razmišljajte, razgovarajte, s njima radite, zauzimajte se za savezništva sa svim ljudima dobre volje! Svatko od vas može pritom dati nešto dragocjenoga. Uvjereni smo da nova, (još) bolja Europa ne može biti izgrađena bez kršćana ili protiv njih, bez Krista ili protiv njega.
Na drevnoj čudotvornoj slici iz Mariazella Marija nam pokazuje svoje dijete Isusa Krista. Gledajući je sjećamo se Marijinih riječi koje je izgovorila ljudima u tjeskobnoj situaciji na svadbi u Kani Galilejskoj: “Što god vam rekne, učinite!” Taj poziv vrijedi i za nas. Što kao europski kršćani trebamo činiti posebno intenzivno danas i sutra, u vjernosti Kristu i ljudima koji su povjereni našoj skrbi? Kao odgovor na ta pitanja, mi biskupi formulirali smo sedam molba koje vama, dragi kršćani, braćo i sestre, dajemo na putu u budućnost.

1. Ljudima pokazivati Krista

“Bit ćete mi svjedoci” – rekao je Isus Krist svojim apostolima. On to kaže i nama. Puno ljudi u Europi Krista poznaje samo površno ili ga još uopće ne poznaje. Mi smo pozvani pokazati im Krista. Susrećemo ga kada duboko uronimo u Sveto pismo, u molitvu i u slavljenje liturgije. Za to trebamo dosljedno prakticiranje. Posljednjih se godina, nažalost, to često zanemarivalo. Ako smo doista pronašli Krista, onda će nas on natjerati da radost zbog toga podijelimo sa što je moguće većim brojem drugih ljudi. Bit ćemo misionarski kršćani.
Molimo za snagu Duha Svetoga da to i izvršimo – (Svi odgovaraju pripjevom pjesme Katoličkoga dana): Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.

2. Učiti moliti i poučavati moliti

Europa će biti blagoslovljena samo ako će u njoj biti puno ljudi koji mole zajedno i sami te tako Bogu pruže odgovor hvale, zahvale i prošnje za onu riječ koju nam je on izrekao stvaranjem i otkupljenjem i koju nam stalno i iznova upućuje. Naše župe i zajednice moraju još više postati škole molitve. Svetost i ljepota kao sudioništvo u sjaju Božjem moraju ponovno snažnije prožimati liturgiju. Molimo za snagu Duha Svetoga da to i izvršimo – Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.

3. Povećati i produbiti vjersko znanje

“Budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama”, čitamo u Prvoj Petrovoj poslanici. Ta riječ vrijedi i za danas. Usred obrazovanoga društva kršćani danas moraju dobro poznavati veličanstvenu sveukupnost kršćanske vjere, da bi u susretu s drugim religijama i životnim stilovima bili prihvaćeni ozbiljno i da bi mogli opstati. “Katekizam Katoličke Crkve” važna je pomoć u usvajanju dubljega vjerskoga znanja.
Molimo za snagu Duha Svetoga da to i izvršimo – Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.

4. Pružati znakove

Svakoga dana ljudi u našim zemljama nailaze na rijeku riječi i slika. Tek malo njih govori u prilog Bogu i Crkvi. Njima nasuprot mi kao kršćani možemo stavljati pozitivne znakove ako ne skrivamo raspelo u stanu ili na radnome mjestu, molitvu prije i poslije jela kao i razgovore o vjerskim temama. Znak križa i ostali kršćanski simboli i obredi imaju svoje mjesto i u privatnome i u javnome prostoru. Kao kršćani vrlo mnogo pridonosimo blagostanju civilnoga društva svojih zemalja. U svojoj sveukupnosti kršćanstvo je i danas velika snaga milosrđa po cijelome svijetu i zato zaslužuje poštivanje kao i zahvalnost civilnoga društva. Molimo za snagu Duha Svetoga da to i izvršimo – Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.

5. Očuvati kulturu nedjelje

Moguća neradna nedjelja kao zajednički dan većega počinka veliko je dobro, čiji bi gubitak nanio teške štete cijelome društvu. Nama kršćanima nedjelja je sveta. Ona je dan slavljenja pred Bogom i s Bogom, dan zahvale za stvaranje i otkupljenje kao i dan obitelji. Trebamo tražiti i podupirati saveze protiv obezvrjeđivanja nedjelje. Molimo za snagu Duha Svetoga da to i izvršimo – Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.

6. Život štititi i razvijati

Pravi kršćani prijatelji su ljudskoga života u svim njegovim dimenzijama: prijatelji rođenoga i još nerođenoga života, razvijenoga i onoga s poteškoćama u razvoju, zemaljskoga i vječnoga života.
Taj život danas je posebno ugrožen na svom početku i završetku. Zato moramo uložiti svoje snage – uma, srca i ruku – da bismo zaštitili ljude i njihov okoliš. Naša posebna skrb upućena je brakovima i obiteljima. Oni su prijeko potrebno kamenje izgradnje društva i Crkve. Mali broj djece u našim zemljama jedan je od najvećih problema Europe. Mi se odlučno čvrsto držimo ideala stabilnih brakova i brižno podupiremo sudbine onih ljudi čije su stabilne veze prekinute. Molimo za snagu Duha Svetoga da to i izvršimo – Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.

7. Promicati solidarnost u Europi i svijetu

Katolici naših osam zemalja u ovoj su godini Srednjoeuropskoga katoličkog dana, koja ide svome kraju, učinili puno zajedno i jedni za druge. Na taj su način ojačali solidarnost civilnoga društva u našim zemljama. To zajedništvo nakon “Hodočašća narodâ” ne smije ponovno oslabiti. Mi biskupi molimo sve kršćane koji su nam povjereni: Nastavimo zajedno započetim putem usred našega kontinenta, usred ekumenskoga kršćanstva i usred cijeloga čovječanstva. Hodočašće narodâ bilo je i ostaje važan dio toga puta. Neka nas prati sjećanje na časnu čudotvornu sliku iz Mariazella.
Molimo za snagu Duha Svetoga da to i izvršimo – Kriste Isuse, u tebe se uzdamo.

Predsjednik Hrvatske BK zagrebački nadbiskup kardinal Josip BOZANIĆ

Predsjednik Austrijske BK bečki nadbiskup kardinal Christoph SCHOENBORN

Predsjednik Mađarske BK egerski nadbiskup Istvan SEREGELY

Predsjednik Poljske BK przemyslavski nadbiskup Jozef MICHALIK

Predsjednik Češke BK olomoučki nadbiskup Jan GRAUBNER

Predsjednik Slovenske BK mariborski biskup Franc KRAMBERGER

Predsjednik Slovačke BK spiški biskup František TONDRA

Predsjednik BK BiH banjolučki biskup Franjo KOMARICA

Mariazell, 22. svibnja 2004.