Zagreb, (IKA) – U Preporodnoj dvorani HAZU u Zagrebu u utorak 27. svibnja nakon otvaranja započeo je radni dio međunarodnoga znanstvenoga skupa “Hrvatski škotizam XX. stoljeća”. Znanstveni skup je hrvatski dio komemoracije 700. obljetnice smrti bl. Ivana Duns Škota (1265.-1308.), “usavršitelja serafskog naučitelja sv. Bonaventure”, “najuzvišenijeg predstavnika Franjevačke škole” (Pavao VI, “Alma Parens”), te, u svakom slučaju, njezinog najoštroumnijeg naučitelja, kao što svjedoči naslov koji su mu dali učenici: “Oštroumni naučitelj”. Diljem kršćanskog svijeta ista se obljetnica slavnog skolastičkog učitelja obilježava u najpoznatijim sveučilišnim i studijskim centrima prigodnim tematskim skupovima. Primjerice na St. Bonaventure University, New York, USA, (listopad 2007.), na Katoličkom sveučilištu u Lublinu u Poljskoj (travanj 2008.), zatim na Oxfordu (srpanj 2008.), u Bonnu i Koelnu (studeni 2008.), u Buenos Airesu (rujan 2008.), na Papinskom sveučilištu “Antonianam” u Rimu (siječanj 2009.), a sve je to dio opće franjevačke proslave 800. obljetnice početaka Franjina Reda manje braće, koja se na razne načine obilježava u svim franjevačkim redovima, ograncima i zajednicama.
Znanstveni skup o hrvatskom škotizmu XX. st. usredotočen je, u kontekstu spomenutih škotističkih i opće-franjevačkih obljetnica, ponajprije na dolično obilježavanje lika i djela najvećeg hrvatskog promotora Duns Škota i škotizma tijekom 20. st., fra Karla Balića, člana Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja iz Splita. “Balićevo je djelo bilo takvo i toliko, u hrvatskim i svjetskim razmjerima, da smo smatrali našom dužnošću predstaviti ga na posebnom Skupu današnjoj hrvatskoj kulturnoj javnosti, osobito novoj generaciji franjevaca koji, možda i ne znajući, žive i rade u sjeni ovog velikana iz Katuna”, rekao je Josip B. Percan, koordinator organizacije Znanstvenoga skupa.
Prvo izlaganje na prvoj radnoj sjednici održao je Nikola Vukoja s KBF-a u Zagrebu o temi “Škotistički kongres u Oxfordu i Edinburghu u svjetlu II. vatikanskoga sabora”. U prvoj radnoj sjednici još su izlagali Bože Norac Kljajo s KBF-a u Splitu koji je održao predavanje “Prikaz zagrebačkog škotističkog kongresa iz 1935. godine”, Gabrijel Jurišić iz Franjevačke klasične gimnazije Sinj koji je izlagao na temu “Drugi kongres profesora slavenskih franjevačkih provincija” i Bruno Pezo iz Franjevačke klasične gimnazije Sinj čije je predavanje nosilo naslov “Hrvatski sudionici na posljednjim škotističkim kongresima”. Izlaganje Giuseppea Antonina Poppija sa Sveučilišta Padova “Il 4˚ Congresso Scotista Internazionale di Padova, 1976” interpretirao je Josip B. Percan iz Škotističke komisije iz Rima.
U drugoj radnoj sjednici izlaganja su održali Witold G. Salomon iz Škotističke komisije iz Rima koji je govorio o doprinosima poljskih predstavnika na škotističkim kongresima (“Contributi dei partecipanti polacchi ai Congressi Scotisti”), Miljenko Šteko, provincijski vikar Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM iz Mostara koji je govorio na temu “Škotizam u almanahu Stopama otaca”, te Mirko Mataušić s Hrvatskih studija i KBF-a u Zagrebu koji je održao predavanj “Škotističke teme u hrvatskoj franjevačkoj popularnoj periodici”.
U drugome dijelu druge radnje sjednice izlaganja su održali Alojz Ćubelić s KBF-a u Zagrebu i Filozofskog fakulteta DI u Zagrebu koji je govorio o “Teologiji kao praktičnoj znanosti”, Marijan Jurčević s Teologije u Rijeci koji je govorio na temu “Hrvatski tomisti odnosno hrvatski tomizam XX. stoljeća”. Zlatko Posavac iz Zagreba je održao predavanje “Teofil Harapin, Razvitak filozofije kod Hrvata. Zasluge, važnost i otvorena pitanja”, Ivan Bekavac Basić iz Zdravstvenoga učilišta u Zagrebu predavanjke “Polemika između Karla Balića i Hijacinta Boškovića – povod i ishod” a Anto Gavrić iz Sveučilišta u Fribourgu i Filozofskoga fakulteta DI u Zagrebu izlaganje “(Ne)završene škotističko-tomističke polemike”.
U srijedu 28. svibnja na rasporedu je izlet u Katune, rodno mjesto Karla Balića (1899.-1977.) najvećega hrvatskoga škotiste XX. stoljeća. U 12.30 sati je u župnoj crkvi koncelebrirana misa koju predvodi splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Nakon toga će komemorativni govor o Karlu Baliću imati Gabrijel Jurišić iz Franjevačke klasične gimnazije u Sinju.