Istina je prava novost.

Blagdan bl. Augustina Kažotića u zagrebačkoj katedrali

Zagreb, (IKA) – Brojni štovatelji bl. Augustina Kažotića, zagrebačkog biskupa rođenog u trogirskoj plemićkoj obitelji oko 1260., na blaženikov blagdan 3. kolovoza ispunili su zagrebačku prvostolnicu. Svečanu misu blaženiku u čast s većim brojem svećenika i redovnika predvodio je rektor zagrebačke katedrale preč. Josip Kuhtić, propovijedao je dominikanac fr. Marijan Biškup, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a pjevao je katedralni zbor. Proslavi blagdana prethodila je trodnevnica koju su predvodili dr. Biškup, dr. Adalbert Rebić i preč. Kuhtić. Dominikanac Augustin Kažotić bio je čovjek ispred svoga vremena, duboke duhovnosti i velike kulture, a kao zagrebački biskup ostavio je dubok duhovni i kulturni trag. Odlikovao se velikom socijalnom osjetljivošću, otvorio je katedralnu školu za nadarene siromašne mladiće, a činio je i mnoga djela milosrđa potrebitima, kako na duši tako i u materijalnim potrebama. Zbog duboke duhovnosti, široke kulture i izvanredne rječitosti, bio je iznimno cijenjen među ugarskim biskupima. Zbog svoje mudrosti, razboritosti, učenosti i dobrote stekao je i mnogo zavidnika, osobito političkih protivnika. Zbog toga je sa zagrebačke biskupske stolice protjeran u talijanski grad Luceru, gdje je bio biskupom samo jednu godinu, ostavivši i ondje trag svoje duhovnosti i kulture. Umro je u Luceri 3. kolovoza 1323. na glasu svetosti, te pokopan najprije u dominikanskoj crkvi, a potom prenesen u lucersku katedralu. Dio tijela biskupa Kažotića koji je tek u 18. st. proglašen blaženim, nalazi se u kapeli Bl. Augustina Kažotića i drugih hrvatskih blaženika u dnu zagrebačke katedrale, a u riznici prvostolnice čuvaju se njegove svete moći. Glas o njegovu svetom životu brzo se proširio u vjerničkom puku, koji se počeo utjecati njegovu zagovoru.