Sali, (IKA) – „Učeći Bernardicu da treba svakodnevno moliti, doziva nam se u svijest važnost molitve u dnevnom životu. Otkrivajući Bernardici da joj je ime Bezgrešno Začeće, kako ju je Pio IX. netom službeno bio nazvao, poziva nas da s vjerom prihvaćamo sve što Papa i vrhovno crkveno učiteljstvo naučavaju o stvarima vjere i morala. U tom smislu, lurdska ukazanja trebamo shvatiti kao višestruku Marijinu intervenciju kojom je ona htjela ne samo ondašnje kršćane, nego i nas danas potaknuti na dosljedno življenje vjere, bez mlakosti i površnosti, poroka kojima su vjernici u svakom vremenu i na svakom mjestu iskušavani”, poručio je riječki nadbiskup Ivan Devčić u propovijedi koncelebriranog misnog slavlja koje je na blagdan Gospe Lurdske, 11. veljače, predvodio u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Salima na Dugom otoku. U osamnaest lurdskih ukazanja od 11. veljače do 16. srpnja 1858. g., Gospa je potaknula Bernardicu da se moli za obraćenje grešnika. Za crkveno priznanje autentičnosti Bernardičinih viđenja odlučujuće je bilo šesnaesto ukazanje kad joj je Gospa, na njenu molbu, objavila svoje ime rekavši: ‘Ja sam Bezgrešno Začeće’. „Četiri godine ranije papa Pio IX. proglasio je dogmu o Marijinu bezgrešnom začeću, ali Bernardica to nije mogla znati, jer u ono vrijeme vijest o tome još nije bila stigla u tako udaljen i zabačen kraj. Stoga su crkveni istražitelji zaključili da je te riječi Bernardica mogla čuti samo od Gospe, što je značilo da joj se ona stvarno ukazuje”, rekao je mons. Devčić. Protumačio je i poruke Gospinih riječi i znakova koja je učinila ukazujući se Bernardici. Izvor vode upućuje na krštenje koje nam je omogućila Marija rodivši Isusa, koji je izvor žive vode, skriven, dok nam ga ona nije, na Božji poziv, otkrila i otvorila. Njen poziv da molimo za grešnike znači poticaj na obraćenje koje nam Gospodin daje u sakramentu ispovijedi. Tjelesna i duhovna ozdravljenja služe da nas učvrste u vjeri kako je Krist naše uskrsnuće i život i da ga trebamo nasljedovati u brizi za bolesnu i siromašnu braću i sestre, rekao je mons. Devčić. „U Lurdu takvo nasljedovanje čini to svetište posebnim, jer se tu mnogi poput Krista predaju i posvećuju bolesnoj braći i sestrama. U svezi s time netko je napisao: ‘Radosno prihvaćanje trpljenja od strane oboljelih zajedno s Kristom, zadivljujuća privrženost tolikih mladih siromasima i onima koji trpe, ozračje neprekidne intenzivne molitve razumljivi su u Lurdu samo u svjetlu mise koja je u Marijinoj citadeli uvijek na prvom mjestu'”, istaknuo je riječki nadbiskup.
Blagdan Gospe Lurdske se svečano slavi u marijanskoj saljskoj glagoljaškoj župi, u čijoj je župnoj crkvi i oltar bratovštine Gospe Lurdske s kipom Gospe Lurdske. Ovogodišnji blagdan je bio osobito svečan, jer je nadbiskup Devčić za vrijeme mise blagoslovio treće zvono za zvonik saljske župne crkve Uznesenja BDM. Naime, u Rijeci živi Ante Maras, Saljanin rodom koji je svojoj rodnoj župi darovao novo zvono visoko 85 cm, promjera 80 cm, teško 305 kg, ton zvona La. Na zvonu su likovi BDM, sv. Vida, sv. Antuna Padovanskog, hrvatski grb, natpis ‘Veliča duša moja Gospodina… Jer velika mi djela učini Svesilni, sveto je ime njegovo’ i natpis ‘Na spomen i zahvalnost roditeljima i mojoj obitelji i u čast i slavu Vele Gospe u Salima, u 70-oj godini života poklanja Ante Maras Spunza, 2017. g.’. Svečanost blagoslova zvona kao dar župljanima organizirala je saljska bratovština Gospe Lurdske.
U misi su suslavili i saljski župnik Dario Matak, mons. Josip Lenkić, generalni vikar zadarske nadbiskupije i svećenici Dugootočkog dekanata.