Rim, (IKA) – Blagdan suzaštitnika Europe, slavenskih apostola svetih Ćirila i proslavljen je 13. veljače u bazilici Sv. Klementa u Rimu gdje se nalazi Ćirilov grob. Svake godine jedan od četiri papinska slavenska zavoda (češki – Pontificio Collegio Nepomuceno, hrvatski – Pontificio Collegio Croato di San Girolamo, slovački – Pontificio Collegio Slovacco dei SS. Cirillo e Metodio i slovenski – Pontificio Collegio Sloveno) naizmjenično organizira proslavu blagdana svete braće. Ove godine proslavu je organizirao Papinski slovenski zavod.
Misno slavlje u bazilici Sv. Klementa predvodio je slovenski kardinal Franc Rode, lazarist, umirovljeni pročelnik Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života. Koncelebriralo je više od 60 svećenika, među njima rektor slovenskoga zavoda mons. Franc Mihelčič, novoizabrani vojni biskup u RH i rektor Zavoda svetog Jeronima mons. Jure Bogdan, rektor češkoga zavoda mons. Petr Šikula i rektor Zavoda Germanicum et Hungaricum o. Stefan Dartmann, DI. Proslavi su nazočili i diplomatski predstavnici različitih slavenskih država u Rimu, među njima Neven Pelicarić, veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici.

Na početku mise, na kojoj je pjevao zbor bogoslova iz Ljubljane, slovenski rektor mons. Mihelčič istaknuo je kako je znakovito da je papa Franjo prilikom susreta na Kubi moskovskom patrijarhu Ćirilu darovao relikviju svetoga Ćirila kojega časte i katolici i pravoslavni, osobito u ovoj bazilici u koju rado hodočaste na njegov grob.

Kardinal Rode prisjetio se u prvom dijelu homilije što je potaklo papu Ivana Pavla II. da godine 1980. svete Ćirila i Metoda proglasi suzaštitnicima Europe. S jedne strane bili su to povijesni razlozi. Te se godine naime slavila 1100. obljetnica pisma pape Ivana VIII. moravskome knezu Svatopluku u kojem Papa dozvoljava uporabu slavenskoga jezika u liturgiji, te 100. obljetnica uvođenja blagdana sv. Ćirila i Metoda za opću Crkvu odlukom pape Lava XIII. Osim toga, iste je godine 1980. započeo teološki dijalog Katoličke Crkve i pravoslavnih Crkava na otoku Patmosu. S druge strane, istaknuo je kardinal Rode, papa Ivan Pavao II. bio je potaknut značenjem sv. Ćirila i Metoda za jedinstvo Crkve i, u širem pogledu, za duhovno jedinstvo europskoga kontinenta. Sama sveta braća morali su provesti misiju među pridošlim slavenskim narodima u vremenu koje je već bilo obilježeno napetostima između zapadnoga i istočnog svijeta, između latinske i grčke kulture. No, oni su, kako je rekao kardinal Rode, odlučili graditi mostove upravo tamo gdje su na vidjelo došle rane podjele i razdora. Svoju su službu obavili u zajedništvu i s Crkvom u Carigradu i s Petrovim nasljednikom u Rimu. Sv. Ćiril i Metod su, po riječima pape Ivana Pavla II., “autentični prethodnici ekumenizma” koji nam daju nov poticaj za evangelizaciju Europe, naglasio je kardinal.

U drugom dijelu homilije kardinal Rode zapitao se gdje smo danas s obzirom na baštinu koju su nam ostavili sv. Ćiril i Metod. Izrazio je zabrinutost zbog posljedica komunističkoga totalitarizma čija su žrtva bili i slavenski narodi: “Komunistički su se sustavi urušili zbog pogrešnoga shvaćanja Boga, svijeta, povijesti i čovjeka. Njihov je neuspjeh doduše najočitiji na gospodarstvenome području, no najteže su posljedice moralnoga reda.” S obzirom na zapadnu Europu, kardinal je izdvojio prijetnje braku i obitelji te upozorio: “Monogamni brak daruje dostojanstvo odnosu muškarca i žene te istodobno predstavlja temeljnu jezgru društva. Dao je Europi njezino posebno lice i ljudskost. Europa ne bi bila više Europa kada bi ta temeljna jezgra društva nestala ili se izmijenila u svojoj biti.” Također se osvrnuo na pitanje poštovanja onoga što je drugome sveto. “U zapadnoj Europi kažnjava se onaj koji vrijeđa vjeru Izraela, pravno se goni onaj tko izruguje Kuran i islam. No, kada se radi o Kristu i onome što je kršćanima sveto, onda sloboda izričaja postaje vrhovno dobro, bez obzira što se tako vrijeđa čast i dostojanstvo kršćana”, rekao je kardinal ukazujući na paradoksalnost takvoga stava koji s jedne strane želi promicati multikulturalnost, a s druge strane niječe vlastitu kulturnu baštinu. U zaključku kardinal je skrenuo pozornost na znakove nade koji su ipak vidljivi. Kao primjer je naveo pozitivan odnos društva i medija prema vjeri i ćudorednim načelima u istočnoeuropskim zemljama. “Kako će se ubuduće razviti stvari u Europi? Određeni znakovi ukazuju na to da je Europa opet u potrazi za svojom dušom. Na nama je kršćanima da prihvatimo izazov i baštinom vjere doprinesemo da Europa iznova pronađe svoju dušu”, zaključio je kardinal Rode.

Nakon mise, u procesiji s upaljenim svijećama, pjevajući litanije svih svetih, vjernici su se uputili ka grobu svetoga Ćirila u podzemnoj bazilici. Tamo su u pobožnoj molitvi i pjesmi završili liturgijsko slavlje, a zajedništvo je nastavljeno u klaustru dominikanskoga samostana.