Zadar, (IKA) – Blagdan zadarskog zaštitnika sv. Krševana, ujedno i Dan grada Zadra, proslavljen je u srijedu 24. studenoga koncelebriranim euharistijskim slavljem koje je u crkvi Sv. Krševana u Zadru predvodio zadarski nadbiskup Ivan Prenđa. Misi su nazočili i zadarska gradonačelnica Ana Lovrin, te predstavnici gradskih, županijskih, sveučilišnih, kulturnih, gospodarskih i vojnih institucija.

Sv. Krševan podnio je mučeništvo za Dioklecijanovih progona u 4. st., a zadarsko štovanje njegovih relikvija je od 8. st.
Nadbiskup Prenđa zazvao je zagovor sv. Krševana, čiji se lik nalazi i na zastavi grada, za zaštitu i napredak višestoljetnog Zadra, “grada neizbrisive kršćanske kulture, katoličke vjere i hrvatske pripadnosti”.

Proganjani su i mučeni oni koji nisu htjeli svoj nutarnji stav i kršćansko opredjeljenje zamijeniti nikakvim svjetovnim ponudama i probicima, nego su ostali vjerni savjesti, Bogu i načelima koja proizlaze iz vjere, rekao je nadbiskup Prenđa u propovijedi, dodavši da tadašnji upravljači Rimskog carstva nisu shvatili pojavu kršćanstva koje je naišlo na zid nerazumijevanja. “Nisu shvatili da je kršćanin čovjek koji svoju vjeru ugrađuje u svjetovno društvo koje mu je dano u povijesni zadatak. Vjera nije bila shvaćena kao dar društvu, nego kao zapreka. Pravednik i vjernik nije uvijek dobrodošao u svojim sredinama”. I danas možemo govoriti o sličnosti s vremenom prvih kršćana, nije dobro prihvaćeno ono što čovjek želi činiti radi svog uvjerenja. Društvo nije homogeno u poimanju duhovnih vrednota, misleći da se zemaljski grad može graditi bez moralnih načela, oslonjen samo na rezultate znanosti i isključujući Stvoritelja povijesti. Pred kušnjom smo suglasnosti s takvim mentalitetom, da živimo bez pitanja i uznemirene savjesti, slažući se sa strujama svijeta. Mnogima su zbog kršćanskog svjedočanstva uskraćeni položaji u društvu, službene dužnosti. To su nutarnji duhovni mačevi koji nas već danas dijele, ali nas ne smiju zaustaviti u svjedočenju, poručio je nadbiskup. Kršćanin koji zauzima svoje stavove na crti je sv. Krševana, kadar trpjeti i snositi posljedice, ali ohrabren apostolskom riječju da nas čeka vijenac slave. “Ne dopustimo da naše kršćanstvo bude okvir bez slike. Potrebno je biti kršćaninom po svaku cijenu, ne da bismo se izdvajali iz društva, nego da budemo njegovo svjetlo i kvasac. Ako se ta načela budu živjela, neće doći u pitanje naš kršćanski identitet. On ne smije nestati. Jer onaj tko se odriče svog identiteta i korijena nema budućnosti”, zaključio je nadbiskup Prenđa, potaknuvši na dosljednost u zauzimanju vjerničkih stavova i kad im se svijet opire.

Nadbiskup Prenđa izrazio je radost i zadovoljstvo brojnom nazočnošću vjernika, rekavši da sv. Krševan svake godine privlači sve više štovatelja. Spomenuo se i znanstvenog simpozija “17. stoljeća zadarske Crkve”, kojim se htjelo dublje ući u otajstvo mjesne Crkve, u čiji je život utkan i sv. Krševan. “Cijelu smo godinu pred likom sv. Stošije, možda smo učinili neku vrst nepravde prema sv. Krševanu, kao da je ostao po strani. Ali vjerujem da će on razumjeti i da nismo učinili neki prekršaj stavljajući naglasak na lik sv. Stošije, koja je zajedno sa sv. Krševanom zaštitnik grada i nadbiskupije. Oni su suvremenici, nerazdruživo povezani u crkvenoj povijesti duhovnom vezom i mučeništvom. Žrtve su Dioklecijanova progona, slavni po svom svjedočanstvu vjere, neprestanom poticaju i primjeru svjedočke žrtve koju su učinili u dugim stoljećima naše Crkve”, rekao je nadbiskup Prenđa. Misno slavlje pjevanjem je pratio Katedralni zbor sv. Stošije pod ravnanjem Žana Morovića i u orguljaškoj pratnji Dragana Pejića.