ZAGREBAČKA METROPOLIJA
U zagrebačkoj nadbiskupiji
Svetkovina Marijina Uznesenja na nebo proslavljena je 15. kolovoza s više misnih slavlja u marijanskome svetištu Marija Bistrica. Središnje misno slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u zajedništvu s upraviteljem i župnikom svetišta mons. Lovrom Cindorijem i više svećenika hodočasnika. U propovijedi se nadbiskup Bozanić osvrnuo na pastirsko pismo hrvatskih biskupa u povodu neposredne priprave za drugi pastirski pohod Svetog Oca Hrvatskoj. Okupljenim hodočasnicima, njih više tisuća, pročitao je najznačajnije dijelove toga pisma, posebice one koji se odnose na mučeničku povijest hrvatskoga naroda i likove koji su svojim životom svjedočili vjeru i zbog toga bili proganjani. Propovijed je završio svečanim marijanskim zavjetom, koji je 1935. godine izrekao mladi nadbiskup-koadjutor Alojzije Stepinac.
Na kraju misnog slavlja zagrebački nadbiskup pozvao je vjernike na zajedničku molitvu u obiteljima i na zagovor kardinalu Stepincu i Majci Božjoj kako bi se duhovno pripravila za dolazak Svetog Oca.
Proslava Velike Gospe u svetištu “Zagovornice Hrvatske najvjernije Majke Presvete Djevice Remetske” u zagrebačkim Remetama, ove je godine započela molitvenom devetnicom od 6. do 14. kolovoza. Na sam blagdan Velike Gospe mise su slavljene u 7,30, 9 i 11 sati. Kako stoljetna tradicija nalaže da zagrebački nadbiskup vodi večernju misu u remetskom svetištu na blagdan Velike Gospe, svečano misno slavlje u 18 sati predvodio je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić u zajedništvu s više svećenika. U svojoj propovijedi zagrebački nadbiskup se osvrnuo na pripravu za skori dolazak svetog Oca u Hrvatsku te u povodu blagdana Velike Gospe istaknuo kako je dan kada slavimo pobjedu života nad smrti, svjetla nad tamom, dan kad je Djevica Marija uznesena na nebo. Na svečanom misnom slavlju okupilo se više tisuća vjernika.
Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije svečano je proslavljen i u zagrebačkom prošteništu u Stenjevcu. Misno slavlje u 11 sati predvodio je generalni vikar zagrebačke nadbiskupije prelat Vladimir Stanković. Svečano središnje misno slavlje predvodio je vojni biskup Juraj Jezerinac. Na misnom slavlju gdje je sudjelovalo nekoliko tisuća vjernika stenjevačke župe Uznesenja Marijina i okolnih župa, biskup Jezerinac je u svojoj propovijedi upozorio na posebno značenje življenja vjere kod hrvatskih branitelja, koji su u rat krenuli s krunicom oko vrata kao izrazom ljubavi prema Bogu, a posebno prema Majci Božjoj. Biskup Jezerinac također je pozvao sve prisutne vjernike na pripravu za dolazak Svetog Oca Ivana Pavla II. u Hrvatsku.
Blagdan Velike Gospe u svetištu Gospe Kloštarske u Kloštar Ivaniću koji je okupio brojne vjernike, proslavljen je s više misnih slavlja. Središnje misno slavlje sa zavjetnim ophodom s kipom Gospe Kloštarske predvodio je o. Bonaventura Duda, koji se u propovijedi posebno osvrnuo na poruku Marije kroz tri slike, povezujući to sa sadašnjim stanjem našeg naroda, gdje u prvoj slici s djetetom u ruci poziva na život, život u obitelji, drugi lik Marije s mrtvim sinom na krilu koja je uzor onih koji trpe i koji to prihvaćaju te treća slika Marijina uznesenja na nebo kao proslava nesebičnog služenja Bogu.
U đakovačkoj i srijemskoj biskupiji
Prvi put nakon sedam godina, blagdan Marijina Uznesenja na nebo proslavljen je u najvećemu slavonskom Gospinu svetištu Aljmašu. Pored ostataka potpuno razrušene crkve Gospe od Utočišta svečanu misu predvodio je đakovački i srijemski biskup Marin Srakić, u zajedništvu s upraviteljem svetišta i župnikom Antom Markićem te više svećenika đakovačke i srijemske biskupije.
Na početku misnog slavlja okupljene brojne hodočasnike, predstavnike domovinskih udruga i državne vlasti, pozdravio je upravitelj svetišta Markić. Podsjetivši na sve dane progonstva i na nedavni povratak Gospe prognanice u aljmaško svetište, poručio je da bez obzira što su crkvu u potpunosti porušili bezbožnici, postoji živa Crkva koja će izgraditi i obnoviti dom Gospe Aljmaške.
U pozdravnoj riječi biskup Srakić podsjetio je na zavjet prognanih Aljmašana da će vratiti Gospu u njezino svetište, te da je sada, kada se je to ostvarilo, potrebno zavjetovati se na povratak svih na njihova ognjišta. Istaknuo je kako se misnim slavljem želi potvrditi vjernost Bogu i Kristu Spasitelju, te marijanskim pobožnostima svjedočiti tradicionalno štovanje hrvatskog naroda Gospe. “Današnjim misnim slavljem želimo svjedočiti ono što smo prolazili i ono što će biti”, istaknuo je đakovački i srijemski biskup.
Biskup Srakić u propovijedi je poručio da treba prihvatiti vjeru na isti onaj način kako je to učinila Marija i to bez osvrtanja na sile zla s kojima je današnji čovjek suočen. Osvrnuo se i na početak neposredne priprave Crkve u Hrvata za dolazak pape Ivana Pavla II. u Hrvatsku, i pastirsko pismo koje su u povodu toga objavili hrvatski biskupi. Podsjetio je, nadalje, na sve znane i neznane koji su bili proganjani zbog svjedočenja vjere: “Svjedoci vjere potrebni su i u današnjemu demokratskome društvu u kojem je čovjek okružen mnogim napastima.” Na misi su Aljmašani biskupu prinijeli darove, križ sačinjen od krhotina ubojitih ratnih granata, maslinovu grančicu kao znak novog vremena, prognanički karton kao znak progonstva i povratka, svijeću znak uskrsnuloga Krista, krunicu dokaz pouzdanja u zagovor Djevice Marije, a potom su prinijeti kruh i vino za euharistijsku žrtvu.
Načelnik općine Erdut Stevan Babić, u čijem se sastavu nalazi Aljmaš, predao je biskupu Srakiću odljevak ploče krstionice kneza Višeslava. Misno slavlje pjevanjem su uveličali udruženi zborovi osječkih župa.
Prvi put nakon sedam godina u Ilači – u svetištu Gospe Ilačke – proslavljen je na blagdan Velike Gospe crkveni god. Svečano misno slavlje predvodio je pomoćni đakovački i srijemski biskup Đuro Gašparović u zajedništvu s ilačkim župnikom Alojzijem Asićem i više svećenika. U propovijedi je biskup Gašparović govorio o liku Blažene Djevice Marije koja se u ilačkom svetištu iznimno štuje već 133 godine. Istaknuo je da, unatoč nastojanjima da se u tijeku starije i novije hrvatske povijesti svetište Gospe Ilačke uništi, to svetište i dalje živi. Okupljenim vjernicima obratio se i župnik Asić koji je rekao kako se ne zna sudbina Gospina kipa koji je u svetištu stajao do srpske okupacije Ilače. Pretpostavlja se da je uništen zajedno sa svetištem koje je uništeno i zapušteno, a danas mu se obnoviteljskim radovima i dragovoljnim radom Ilačana ponovno udahnjuje život.
Svečanim misnim slavljem u Brodskom Vinogorju svečano je proslavljen blagdan zaštitnice, Velike Gospe. Misno je slavlje u zgradi Društvenog doma u Brodskom Vinogorju predvodio brodsko-vinogorski župnik Pavao Mađarević u zajedništvu s profesorom na Đakovačkoj bogosloviji Ivanom Ćurićem, župnikom župe sv. Dominika Savia Perom Stanićem i mnoštvom vjernika. Zavjetna crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo je u izgradnji, a u tijeku je i izgradnja duhovno-pastoralnog centra. Župnik Mađarević istaknuo je kako će to zdanje biti novijeg stila, te da će kao duhovno središte suvremenog tipa biti namijenjeno za razne sadržaje. Pored crkve kao liturgijskoga i molitvenog žarišta, ondje će biti sagrađen prostor za duhovna razmatranja, za rad biblijskih grupa, za osposobljavanje vjernika – laika, za hagioterapeutski rad, te će biti mjesta i za različita kulturna događanja. Za sada je sagrađen dio pastoralnog centra, a do jeseni će se dovršiti kripta crkve. Župa se za blagdan pripremala devetnicom i molitvenim bdjenjem.
Svečano misno slavlje na svetkovinu Velike Gospe predvodio je u prošteništu Majke Božje na Grabovcu, u šumi povrh župe Garčin, voditelj biskupijskog centra za duhovne obnove “Marijin dom” mr. Ivan Šešo u zajedništvu s garčanskim župnikom Stjepanom Starešinom i svećenicima okolnih župa. Mnoštvo je vjernika krenulo u molitvenom ophodu iz središta župe Garčin, a mnogi su hodočasnici u proštenište stigli i osobnim automobilima.
Na prostoru prošteništa dvije su kapele, od kojih starija – s kipom Majke Božje Grabovačke potječe iz 18. stoljeća, a nova je sagrađena g. 1996. Trenutno je u tijeku uređenje izletišta, uz suradnju župe i općinskog poglavarstva Garčina.
U varaždinskoj biskupiji
U varaždinskoj biskupiji blagdan Velike Gospe proslavljen je iznimno svečano. Uoči blagdana slavljena je trodnevnica u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije u Varaždinu, a na sam blagdan središnje misno slavlje u katedrali je predvodio je varaždinski biskup Marko Culej.
U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u župi Biškupec mise su na blagdan slavljene od ranih jutarnjih sati, a središnju svečanu misu u 11 sati predvodio je biskup Culej u zajedništvu s brojnim svećenicima. U misi je sudjelovalo oko osam tisuća vjernika, koji su došli hodočastiti Majci Božjoj Biškupečkoj. Čudotvorna slika Majke Božje Biškupečke koja stoji na glavnom oltaru, stara je preko 700 godina, a puk ju je nazvao “Gospom od bazge”, jer je bila nestala i po predaji se pojavila na jednoj bazgi. “Gospi od bazge” već stoljećima se pripisuju mnogi iskazi milosti.
Nakon 53 godine na svetkovinu Velike Gospe, u obnovljenoj kapelici sv. Florijana proslavljen je dan župe i općine Macinec. Misno slavlje predvodio je macinački župnik Ivan Sinković. Misa je slavljena u kapelici sv. Florijana sagrađenoj 1929. koja je nedavno obnovljena. Radovi na obnovi stajali su 13.600 kuna. Na mjestu današnjeg župnog dvora nekoć su živjeli templari, koji su bili prvi stanovnici Macinca. Najavljena je i skora obnova župne crkve.
U požeškoj biskupiji
Proslava blagdana Velike Gospe u poznatome marijanskom svetištu Kloštru u župi Slavonski Kobaš započela je svečanom misom u koju je predvodio župnik iz Staroga Petrovog Sela Milivoj Knežević u zajedništvu s mjesnim župnikom Mijom Dukićem i više svećenika novokapelačkog dekanata dan uoči blagdana. Na sam blagdan svečano misno slavlje u 11 sati po prvi puta u Kloštru je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. U misi je sudjelovalo mnoštvo vjernika iz Posavine i Požeštine.
Blagdan Velike Gospe svečano je proslavljen i u marijanskim svetištima u Pakracu i Velikoj.
Pakračani su po prvi puta nakon domovinskog rata proslavili blagdan Velike Gospe u obnovljenoj župnoj crkvi. Svečanu misu predvodio je fra Stjepan Kušan u zajedništvu mjesnog župnika Dražena Radigovića, lipičkog dekana Josipa Klarića i svećenika iz susjednih župa.
Dan uoči blagdana Velike Gospe svečanu misu u Velikoj predvodio je mjesni župnik Mirko Roginić, dok je na sam blagdan veliki broj vjernika došao pješice sudjelovati u misi. Svečano misno slavlje u 11 sati predvodio je mladomisnik Đuro Cvitić, a nakon mise upriličen je svečani ophod u župnu crkvu sv. Augustina i zavjet vjernika oko kipa Gospe od Utjehe.
Blagdan Velike Gospe svečano je proslavljen u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Našicama. Svečane mise u kojima su sudjelovali i brojni hodočasnici, slavljene su u 7, 9 i 11 sati, dok je večernja misa slavljena u 19 sati. Svečano misno slavlje u 9 sati predvodio je o. Rajko Gelemanović u zajedništvu sa župnikom i gvardijanom našičkoga franjevačkog samostana fra Franjom Jurincem i fra Milivojem Marušićem. U propovijedi je o. Rajko istaknuo kako bismo svi trebali Mariju uzeti za primjer kako život gledati kroz Boga. “Trebali bismo život gledati kroz vjeru i dobro u ljudima jer tako i sami možemo postati bolji”, rekao je. Nakon mise oko crkve i samostana upriličen je svečani ophod u kojoj je kip Majke Božje nosila mladež iz Jelisavca, podružnice u našičkoj župi.