Na 20 plakata s fotografijama popraćenim legendama na hrvatskom i engleskom jeziku predstavljena su najvrjednija kiparska, slikarska, tekstilna i zlatarska djela riječke prvostolnice. Izložbu je u Gradskoj vijećnici predstavio voditelj projekta izv. prof. dr. Damir Tulić s Odsjeka za povijest umjetnosti, a prigodne riječi uputili su riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, rektorica Sveučilišta Snježana Prijić Samaržija i dekanica Filozofskog fakulteta Ines Srdoč Konestra, a otvorenju su nazočili rektor katedrale sv. Vida mons. mr. Matija Matičić i vatikanski dužnosnik mons. dr. Christopher Zielinski OSB. Oliv.

Ovom izložbom Riječanima se na Korzu pruža mogućnost da otkriju ljepote riječke prvostolnice koje nisu svakodnevno dostupne oku javnosti, rekao je gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel dodajući da se, u suradnji s Riječkom nadbiskupijom, traži prikladan prostor za otvaranje muzeja sakralne baštine. Riječki nadbiskup Ivan Devčić nije krio zadovoljstvo izložbom koja je predstavljena na riječkom Korzu. Izrazio je zahvalnost stručnjacima koji su radili na projektu, te okupljene upoznao s okolnostima nastanka Riječke metropolije.

Autori su nastojali ispričati priču o gradu i predstaviti i detalje često nedostupne pogledu, rekao je izv. prof. dr. Tulić dodajući da se prvi put na plakatu, u uvećanom formatu može vidjeti originalni nacrt za gradnju katedrale iz 1636. godine, a do njega i crtež objekta neposredno prije velike pregradnje 1725. godine. Taj nacrt napravio je isusovac i arhitekt tadašnje isusovačke crkve, a danas katedrale sv. Vida, Giacomo Briano iz Modene. Izložba pruža i pogled izbliza na riječko Čudotvorno raspelo, odnosno fotografiju lica iz profila, a plakat koji je i prije službenom otvorenja izazvao najveće zanimanje javnosti jest onaj pod nazivom “Vjera” iz 1736. godine. Riječ je o kipu koji se nalazi visoko na zabatu oltara sv. Franje Ksaverskog i predstavlja djevojku prekrivenu velom koja u ljevici drži kalež, a desnica joj je položena na srce. Djelo je majstora Antonija Michelazzija koji je skulpturu napravio na predložak istoimene skulpture venecijanskih suvremenika Antonija Carradinija i Antonija Gaija. “Lik vjere isklesan na taj način ima puno dublji smisao i sadržaj, a to je da vjera očima ostaje nedostižna. Ona je dublje iskustvo i taj veo preko lica predstavlja da oči nisu dovoljne za spoznati vjeru.”

Izrazivši zahvalnost Riječkoj nadbiskupija i Gradu Rijeci na suradnji, Tulić je na kraju naveo suradnike na projektu: prof. dr. sc. Nina Kudiš (predstojnica Katedre za umjetnost ranog novog vijeka, Filozofski fakultet u Rijeci), dr. sc. Danijel Ciković (Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci), Iva Jazbec Tomaić (Odjel za kulturu Grada Rijeke), Ivan Braut i Mateja Jerman (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci) te mladi istraživači i asistenti Mario Pintarić te Marin Bolić (Filozofski fakultet u Rijeci).