Mačkovec, (IKA) – U Mačkovcu kod Čakovca 4. studenoga priređena je svečanost otkrivanja i blagoslova spomen ploče na rodnoj kući prof. Miroslava Vuka Croate (1930-2005), istaknutog hrvatskog etnomuzikologa, skladatelja i glazbenog pisca, koju su uz prvu godišnjicu njegove smrti priredili čakovečka Matica hrvatska, župa Mačkovec i tamošnji Mjesni odbor. Uz rodbinu i župljane Mačkovca, okupili su se i članovi ogranka Matice hrvatske Čakovec i Zmajskog stola u Čakovcu Družbe Braća hrvatskoga zmaja koji su položili vijence podno spomen-ploče, dok je pozdravne riječi okupljenima uputio Josip Varga, predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Mačkovec.

Prof. dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik čakovečke Matice hrvatske, kazao je kako je to 37. spomen-ploča koju na području Međimurske županije podiže ta institucija. Govoreći o životu Miroslava Vuka, kazao je kako je svoje ljudske intelektualne i umjetničke darove podredio svom hrvatskom narodu. Istaknuo je da su njegovom naglom smrću naprasno prekinuta mnoga djela u hrvatskoj muzikologiji i glazbenoj umjetnosti, koja je samo on mogao ostvariti. Premda mu je život bio težak i trnovit iza sebe je ipak ostavio neizbrisiv trag, ponajprije u etnomuzikologiji i hrvatskoj glazbi, napose crkvenoj i to onoj koja je potekla od hrvatskog puka. Kazao je kako je Vuk u glazbi prepoznavao i duboku vjeru hrvatskoga naroda, posebno malog čovjeka koja mu je omogućavala da u uzburkanoj i olujnoj povijesti preživi i očuva svoje hrvatsko nacionalno i vjersko dostojanstvo. Već od početka svog djelovanja njegovo unutrašnje znanstveno i umjetničko oko zaustavilo se na malim “pozabljenim” pojedincima, kao što su nezaboravni kantor Florijan Andrašec iz Dekanovca, od kojeg je sve i počelo, te legendarni glazbenik i kantor Ivan Mustač iz Svete Marije. Obojici je posvetio posebnu knjigu i izvukavši ih iz zaborava stekao neprocjenjive zasluge za hrvatsku etnomuzikologiju i hrvatsku crkvenu i svjetovnu glazbu. Život i rad te dvojice otvorio mu je vrata spoznaje da oni nisu i jedini koji su gotovo anonimno i mukotrpno u hrvatskom puku poticali trajnu iskru glazbenog i vjerskog života u hrvatskom narodu, i to od juga i obala hrvatskog mora do sjevera i karpatskih gora. Za Miroslava Vuka cijelo to područje na kojem žive Hrvati postalo je poljem neumornog sakupljačkog rada, a kao plod tog neutrudivog rada nastala su za hrvatsku pučku i crkvenu glazbu i etnomuzikologiju tri epohalna djela: Hrvatske božićnice, Hrvatske romarske popijevke i Hrvatske uskrsnice. Tim djelima Croata je sebi izgradio veliki nedostižni spomenik te na svjetlo dana iznio veliko neprocjenjivo pučko crkveno i svjetovno blago. Zalagao se za autentičnost hrvatske pučke glazbe i hrvatske pučke riječi bez obzira kojem narječju pripadale kako bi ih oteo zaboravu. Bio je hrvatski domoljub i rodoljub cijeli svojim bićem. Kao profesor odgajao je hrvatske naraštaje, a kao glazbeni pisac pisao je o onima koje je proganjao bivši režim, poput Mirka Kolarića iz Čakovca, rekao je dr. Bartolić, istaknuvši kako Matica hrvatska Čakovec postavlja spomen-ploču njemu u čast i zahvalu za sve što je učinio, a na ponos budućim hrvatskim naraštajima, posebno u njegovom rodnom mjestu Mačkovcu.

Prigodom blagoslova spomen-ploče domaći župnik Josip Blažon podsjetio je da je više od pola stoljeća Vuk neumorno skupljao veliko nacionalno blago i obogatio hrvatsku duhovnu i kulturnu baštinu. Zaželio je da taj spomen bude poticaj mladim naraštajima da nastave djelo u koje je Vuk ugradio sav svoj život i vezao ga uz Crkvu, Boga i svoj narod.

U kraćem programu nastupili su KUD Mačkovec i solist prof. Vladimir Mihaljević, nakon čega je u župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla misu zadušnicu zajedno s više svećenika predvodio vlč. Josip Janković, župnik iz Novog Sela na Dravi i sam pjesnik i pisac, koji je istaknuo Vukovu jednostavnost, zauzetost i neumoran trud kako bi objedinio svoje najveće ljubavi kojima je posvetio čitav život, a to su Bog, narod i glazba.