Zagreb, (IKA) – U Liturgijskome vodiču uz slavlje druge Večernje koju u zagrebačkoj katedrali predvodi papa Benedikt XVI. prigodom apostolskoga pohoda Hrvatskoj predstavljen je Alojzije Stepinac, najsvjetliji lik” Crkve Božje u Hrvata”, kako ga je u homiliji 10. rujna 1994. nazvao papa Ivan Pavao II., koji je zagrebačkog nadbiskupa i kardinala te mučenika komunističkoga režima 3. listopada u Mariji Bistrici proglasio blaženikom.

Alojzije Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. godine, kao peto od osmero djece u obitelji Josipa i Barbare, u Brezariću, u župi Krašić. U krašićkoj župnoj crkvi Presvetog Trojstva, dan po rođenju dobiva i “proročansko” krsno ime Viktor (“pobjednik”). Nakon osnovne škole u Krašiću Alojzije Stepinac pohađa zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju, kao pitomac Nadbiskupijskog orfanotrofija. Na njegovu svećeničkom putu ispriječio se I. svjetski rat: 1916. stupa u vojsku, godinu kasnije već je poručnik na talijanskom ratištu, još godinu kasnije ranjeni zarobljenik u vojnoj bolnici u Noceri, a 1919., po okončanju rata i raspadu Austro-Ugarske Monarhije, vraća se u rodni Krašić.

Nakon pokušaja studija agronomije odlučuje postati svećenikom. Dugo sazrijevanje i odlučivanje na tom putu dovelo ga je do Papinskog zavoda Germanicum-Hungaricum i studija na Sveučilištu Gregoriana, gdje postiže doktorat iz teologije i filozofije. U Rimu godine 1930. biva zaređen za svećenika te u bazilici Svete Marije Velike 26. listopada iste godine slavi mladu misu. Godinu kasnije i u rodnom Krašiću, saznavši tek tada da je njegova pobožna majka Barbara triput tjedno postila upravo s nakanom da izmoli njegovo svećeničko zvanje.
Samo četiri godine nakon što je zaređen za svećenika, 24. lipnja 1934. imenovan je zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom te tako postaje tada najmlađim biskupom na svijetu.

U teškoj zadaći koju prima znao je tko će mu biti pravi oslonac pa uzima biskupsko geslo: “U tebe se, Gospodine, uzdam!” (In te, Domine, speravi!) Bio je gorljiv propovjednik, neumoljiv u osudi pobačaja, neustrašiv u obrani ljudskih prava obitelji i svakog pojedinca, poticatelj laičkih udruženja. Uz nadbiskupa Bauera osniva Caritas te uređuje istoimeni list, ističući važnost djelotvorne ljubavi, upravo one ljubavi koju iskazuje tijekom II. svjetskog rata, kad nastupa kao zaštitnik svih progonjenih, obespravljenih i ugroženih, bez obzira na vjeru i nacionalnost. Osobno spašava mnoge Židove, Srbe, Rome…, ali unatoč tomu, po okončanju rata postaje glavna meta novih progona komunističkih vlasti.

Smatrajući da će rušenjem “glave Crkve” srušiti cijelu Crkvu u Hrvata, već u svibnju 1945. nadbiskupa Stepinca su pritvorili, a godinu i pol kasnije, 18. rujna 1946., i uhitili pod klevetničkim i lažnim optužbama da je bio ratni zločinac.
Samo dvanaest dana kasnije priveli su ga na sud, gdje je svetački dostojanstveno izjavio: “Ja sam za svoje uvjerenje sposoban podnijeti ne samo ismjehivanje, prijezir i poniženje nego, jer mi je savjest čista, pripravan sam svaki čas i umrijeti.” Za vjeru i odanost Svetoj Stolici doista je i umro, ali nakon montiranog procesa i osude na šesnaest godina zatvora; nakon pet godina provedenih u zloglasnoj lepoglavskoj kaznionici te devet zatočeništva u kućnome pritvoru župne kuće u Krašiću, od 1951. do smrti, 10. veljače 1960. godine.

Papa Pio XII. imenovao je 12. siječnja 1953. nadbiskupa Stepinca kardinalom, a on je tada odbio mogućnost odlaska u Rim, kao i liječenje u inozemstvu, znajući da mu komunisti ne bi dopustili povratak; on je nakanio zauvijek, i u dobru i u zlu, ostati sa svojim narodom. Po sprovodu, na kojem se usprkos različitim policijskim mjerama okupilo silno mnoštvo, zagrebačka katedrala, s posljednjim počivalištem bl. Alojzija iza glavnoga oltara, postaje osobito hodočasničko mjesto na koje ljudi dolaze moliti kao na grob sveca.

Osobito svečano bivalo je svake godine na obljetnicu Stepinčeve smrti, a već 1969. kardinal Franjo Kuharić, tada administrator Zagrebačke nadbiskupije, založio se za pokretanje postupka beatifikacije Alojzija Stepinca. Godine 1980. taj postupak je započeo, u strogoj tajnosti, zbog komunističkih vlasti, a sav vjernički puk demokratske Hrvatske s radošću je dočekao 1998. i Stepinčevo proglašenje blaženim, baš kao i ovogodišnji lipanj, kad će se na grobu hrvatskoga velikana osobno u molitvi pokloniti još jedan papa, Benedikt XVI. Taj je događaj snažan poticaj svemu vjerničkom narodu za odlučno nasljedovanje Blaženikova primjera vjere u Krista i odanosti Crkvi, kao i poziv na molitvu da blaženi Alojzije bude što skorije ubrojen među svece Katoličke Crkve.

Liturgijski vodič pripremio je Odbor Zagrebačke nadbiskupije za pripremu pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, a objavio ga je Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.