Zagreb, (IKA) – Misnim slavljem koje je uz zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića slavilo dvadesetak zagrebačkih svećenika i redovnika, a pjesmom pratio veliki mješoviti župni zbor, zagrebačka župa Sv. Blaža svečano je 3. veljače proslavila svoga nebeskog zaštitnika. Nakon riječi dobrodošlice upućene predvoditelju liturgijskog slavlja, koje mu je uime župne zajednice sv. Blaža izrekao župljanin Mario Šaler i kardinal je pozdravio župljane, nazočne svećenike, redovnike, vjerničko mnoštvo, koje je ispunilo prostranu crkvu te brojne hodočasnike iz svih zagrebačkih župa i okolice, koji su cijeloga dana hodočastili zaštitniku grla, utječući mu se s pouzdanjem u zagovor.

Govoreći o svetom liku biskupa i mučenika iz prve polovice 4. stoljeća, kardinal je u propovijedi istaknuo da je sv. Blaž bio čovjek vjere, ljubavi i dobrih djela, koji je osobitu ljubav gajio za siromašne i potrebite. Spomenuvši se ljubavi, koja se izražava u više oblika, bračnoj, roditeljskoj, bratskoj, prijateljskoj, ljubavi prema zvanju, prema domovini, posebno je istaknuo kršćansku ljubav – karitas, bez koje, kako je rekao, nema ni Crkve. “Sv. Blaž, koji je postao biskup u vrijeme kada je to bilo jednako mučeništvu, poručuje nam i to nam svjedoči, da je ljubav – karitas, u njegovo doba, jednako svježa i potrebna čovjeku tada, kao i danas. Ta ljubav, govori nam o Božjoj blizini i o dobrim djelima”, rekao je kardinal, povezavši kršćansku ljubav, koja je krasila sv. Blaža, s eneciklikom “Bog je ljubav”, koju je proteklih dana objavio papa Benedikt XVI.

“Papa je takvim svojim prvim pismom, obrativši se vjernicima katolicima, ali i svim ljudima dobre volje, želio posvjestiti da je ljubav srž kršćanstva. Čovjek svojim razumom traga i dolazi do Boga, može ga zamisliti na razne načine, nekad je taj Bog i Bog daleki, Bog sudac, Bog koji je stvorio nebo i zemlju, Bog koji je gospodar svega, Bog koji je svemoguć. Ali, Bog kakvog nam objavljuje Sveto pismo Novoga zavjeta, Bog koji nam se objavljuje po Isusu Kristu, Bog je koji nam se objavljuje po ljubavi. Jer Bog je ljubav, i to je ono što je gotovo originalno u kršćanstvu, što ljubav na takav način ne nalazimo u drugim vjerama ni religijama. Bog je ljubav, i tko je u ljubavi, on dolazi do Boga, i on spoznaje Boga. Bog je tako ljubio čovjeka, da je poslao svoga Sina na ovaj svijet, da bi se svijet spasio, a ne pogubio”, istaknuo je kardinal, rekavši da je to naša vjera, ona koja naviješta Boga kao ljubav, i koja u tu dinamiku ljubavi, ili bolje rečeno, u to zajedništvo ljubavi, unosi nas, i onaj koji ulazi u Boga ljubavi, on gleda na Božji način i sebe i one koji su oko njega.
“I upravo zato što je Bog ljubav, i ljubav je tako važna. Ona je noseća, ona je ta koja je sposobna mijenjati čovjeka, mijenjati svijet. I što više se približavamo Bogu ljubavi, sve više Božji život unosimo u sebe, i Boga svjedočimo prema drugima”.

Kardinal je upozorio da se riječ ljubav često na razne načine i značenja upotrebljava, koji su daleko od onoga što nam o ljubavi govori Isus, što nam govori ljubav u Božjem smislu. Ali upravo ljubav, kakva nam dolazi od Boga, i kakva je u središtu svega, i naših života, je ta koja u pravom smislu pokreće čovjeka i čini da čovjek može postići u punom smislu riječi svoje čovještvo, da bude pravi čovjek, da bude puni čovjek. Zato svaka ovozemna ljubav, mora se nadahnjivati na božanskoj ljubavi, gdje joj je izvor, i svaka ovozemna ljubav se mora čistiti kroz i u božanskoj ljubavi. I ljubav bračna, i ljubav prema djeci, i ljubav prema prijateljima, zvanju, ljubav prema domovini. A bitno je da ta ljubav nije za sebe, nego za drugoga, zaključio je kardinal.

Na kraju svečanog liturgijskog slavlja podijelio je blagoslov te sa svećenicima obavio obred grličanja. Nakon mise župnik Zvonimir Sekelj upriličio je u župnoj dvorani susret zauzetih župljana s kardinalom.

Misna slavlja na Blaževo slavljena su u 8, 9.30 te u 11 sati, a predslavili su ih župnik Zvonimir Sekelj te karmelićani iz Remeta o. Dario Tokić i o. Vjenceslav Mihetec.

Za proslavu blagdana, župljane je od 30. siječnja do 1. veljače večernjom trodnevnicom duhovno pripravljao dr. Željko Tanjić, profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.