Sisak, (IKA) – Svečano misno slavlje na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, predvodio je u katedrali Uzvišenja sv. Križa u Sisku biskup Vlado Košić u zajedništvu s kancelarom mons. Markom Cvitkušićem, katedralnim župnikom Ivicom Mađerom, vikarom katedralne župe Ivanom Faletarom, umirovljenim župnikom preč. Alojzijem Petranovićem i trajnim đakonom Vjekoslavom Uvalićem. Biskup je u homiliji istaknuo da slave veliko otajstvo božićne vjere: “Krist Gospodin se objavio ne samo Židovima, nego i poganima; ne samo pastirima, nego i mudracima s istoka”. Objavio se baš svima! Upravo zbog tog paradoksa Božje ljubavi koja ne isključuje nikoga i mi smo, dionici te Božje objave, stoga je blagdan Bogojavljenja blagdan kojim slavimo katolicitet ili univerzalnost spasenja. Biskup se osvrnuo na Evanđelje po Luki i zvijezdu koja vodi mudrace da se zapute iz daleka u Jeruzalem, raspitujući se “Gdje je taj novorođeni kralj židovski?” “Ovdje vidimo znatiželju, istraživački duh koji mudrace s Istoka dovodi u Jeruzalem. Stoga se oni oduvijek smatraju predstavnicima znanosti. Dok smo dakle u božićnoj noći promatrali priproste pastire kako dolaze pred betlehemske jaslice i klanjaju se novorođenom Gospodinu, sad imamo pred očima mudrace – znanstvenike koji traže i nalaze novorođenoga Kralja. Znanost je uvijek traženje, a onda i otkrivanje te donošenje Svjetla. Zato se i povezuje s prosvjetljenjem – otuda i naziv za školstvo i znanost: prosvjeta. Iluminizam ili prosvjetiteljstvo bio je jaki pokret prije tzv. francuske revolucije. No, ima dvostruko značenje, tj. dok s jedne strane znači otvaranje novim spoznajama, dotle je i znak odbacivanja tradicije i sinonim za revoluciju. Znanost i danas trpi različite interpretacije te nekima doista služi kao smokvin list. Tako se riječju ‘znanost’ i ‘znanstveno’ često prikrivaju različiti revolucionarni pokušaji da se u biti dokine pravo nekima da žive svoje uvjerenje, a želeći im nametnuti svoje”, rekao je biskup, kazavši da smo svjesni velikog raskoraka među znanstvenim interpretatorima. Napomenuo je kako i danas neki ništa ne razumiju i Crkvu nazivaju da je ona ustanova iz srednjeg vijeka, a oni tobože prihvaćaju znanost 21. stoljeća., tj. drugim riječima vrijeđaju vjernike kao zaostale i glupe. “Dobro reče biskup Bogović ovih dana: ‘Crkva je ne samo iz srednjega vijeka, nego i od prije – njezina je povijesna mudrost stara 20 vjekova! Stoga čudi kako se to razmeću neznalice znanošću, kao i nemoralni etičnošću – poput one rečenice koju izgovaraju najčešće lopovi: ‘držite lopova!’ Ali naša kršćanska mjerila nisu tako plitka i naše znanje ne obuhvaća samo nekoliko posljednjih komunističkih desetljeća kad je sve određivao sekretar i što je on odlučio, to je bila istina! Ako je i neobično, tim je to više trebalo prihvatiti – jer tako je rekao sekretar! Štono bi stari Hegel, kažu, rekao: Ako se moje teorije ne slažu s činjenicama, tim gore po činjenice! Međutim, logika ovoga svijeta i tzv. znanosti ovoga svijeta je kratka i brzo prolazi. Ona ne gaji u sebi stav poniznosti i traženja, ne zna za divljenje i udivljenje pred Istinom! A to su upravo znali sveti mudraci koje danas slavimo i čiji primjer i mi želimo slijediti”, rekao je biskup Košić i upozorio da i danas ima takvih koji bi poput Heroda spoznaju o Istini upotrijebili da ubiju Istinu. Mudraci poručuju da nas znanje ne smije povesti u zlo, ne smije nas ostaviti ni ravnodušnima, već ono što znamo trebamo i provesti u djelo, pokloniti se Istini, poručio je sisački biskup te dodao da kada ove Godine vjere govorimo o vjeri, tada smo pozvani da svoju vjeru upoznamo, ali još više da po njoj i živimo.
Ljepoti misnog slavlja pridonijeli su bogoslovi Sisačke biskupije i katedralni zbor pod ravnanjem prof. Jelene Blašković.